Kako bi osigrali dovoljno ogrjeva za jednu zimu potrebno je da izdvoje jednu prosječnu plaću. Cijena metra drva za ogrjev prelaze i 100 KM.
Damir Lihić iz naselja Dobroševići u Sarajevu za zimu se počeo pripremati još u maju. Drugačije, kaže, ne bi mogao. Od penzije od 320 KM i suprugine plaće, treba odvojiti za režije, hranu, školovanje djece, pa i za ogrjev. Za sprat kuće koji grije Damiru je potrebno oko 6 metara drva i 2 tone ćumura.
"Ove godine sam ranije uzeo ogrjev, u maju i prošao sam puno jeftinije. Platio sam 75 KM ćutci, a sada su trenutno 90, 85, kako gdje. Promijenio sam novu peć i manje mi troši sada, a i bolje je. Imao sam drugu peć, koja mi je više trošila, nije mi moglo biti 8 metara drva, a ovako sada može. Ostalo mi je oko metar i po drva", kazao je Damir Lihić, Dobroševići.
Oni koji se za drva nisu pobrinuli tokom ljetnih mjeseci, sada se suočavaju s visokim cijenama koje dosežu i 200 KM u RS-u. Uzrok su skupo gorivo, nedostatak radne snage, potrebe toplana i drvo koje ide u izvoz, navode u banjalučkoj firmi, koja se bavi prodajom drva za ogrjev.
"Sad je nenormalno, zadnja cijena drva u firmi koja ga ima, mi držimo 210 KM, ali je 230 maraka se kreće ta ista paleta i nema je", istakao je Milan Lukić, “Lana eksport-import”, Banja luka.
Stručnjaci tvrde drugačije.
"Tog ogrijevnog drveta, s obzirom na trenutno zdravstveno stanje šuma u FBiH, je da ga ima dovoljno za lokalne potrebe stanovništva, prvenstveno za potrebe domaćinstava za grijanje, a ne za preprodaju i da se distribuira van granica BiH", naglasio je Refik Hodžić, diplomirani inžinjer šumarstva.
S obzirom da je grijanje na drva i dalje najjeftinije postavlja se pitanje može li velika potražnja za ovim energentom ugroziti šumska bogatstva? Prema procjenama stručnjaka za potrebe domaćinstava godišnje je potrebno oko 5 miliona kubnih metara drveta. Međutim, prema zvaničnim podacima ukupan obim registrovane sječe drveta ne prelazi 6 miliona kubnih metara. Odakle se osigurava drvo za ogrjev.
"Mi imamo značajan obim neregistrovanih ilegalnih sječa od kojih u najvećoj mjeri ide upravo za to, za ogrjev", potcrtao je prof. dr. Ahmet Lojo, Upravljanje, planiranje i gospodarenje šumama.
Haotično stanje je posebno u privatnim šumama u kojima je vrlo mali broj registrovanih sječa, ističe Lojo. Ipak, ističe kako BiH ima potencijala za kvalitetnu eksploataciju drveta.
"Mi danas i ne siječemo ni onoliko koliko bismo mogli u državnim šumama, razlozi su nedovoljna otvorenost šuma, preskupa eksploatacija. Državna preduzeća ne mogu tri kilometra vući traktorom drvo i to ogrjevno, malih komada, koje bi se prodalo jeftino, a da bude ekonomski ispativo. Nama treba još više šumskih cesta da bi šume uopšte postale dostupne za korištenje", naglasio je prof. dr. Ahmet Lojo, Upravljanje, planiranje i gospodarenje šuma.
I dok se ponosimo šumskim bogatstvom stručanjaci upozoravaju na nepostojanje zakona o šumamam u FBiH od 2009. godine što za posljedicu ima neefikasno upravljanje šumama, nedovoljnu kontrola sječe te izostanak zaštite.
