Donedavno je Bosna i Hercegovina bila vrlo nisko na listi prioriteta međunarodne zajednice. Međutim u posljednjih nekoliko mjeseci nekoliko svjetskih parlamenta je raspravljalo o tome šta uraditi s Bosnom i Hercegovinom i Daytonom.
Posljednji u nizu je američki Kongres u kojem se vodila rasprava o tome šta se može dogoditi Bosni i Hercegovini ukoliko ne budu usvojene izmene Izbornog zakona.
Glavna prijetnja stabilnosti i miru u Bosni i Hercegovini su etničke podjele i nefukcionalna vlast koja bi mogla doći u još veću krizu ako ne budu održani izbori u oktobru, zaključili su američki kongresmeni.
Među glavne krivce za to međunarodne eksperti, koji su svjedočili pred američkim kongresom, smatraju Milorada Dodika i Dragana Čovića.
"Ostaje činjenica da savezništvo između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i lidera bh. HDZ-a Dragana Čovića je dovelo do poništenja napretka koji je postignut u prvoj deceniji nakon rata. To je urađeno u želji da se stvore etnička područja pod njihovom apsolutnom konotrolom. Ovo će na kraju dovesti do propasti države ukoliko se ne pruži otpor. Eskalacija nestabilnosti u Bosni i Hercegovni u protekloj deceniji je izvuklo na površinu najgore u Srbiji i Hrvatskoj. Obje zemlje su upletene u unutrašnje stvari BiH na onakav način kako im to nije bilo dozvoljeno u prvoj deceniji nakon Daytona", naveo je Kurt Bassuener, DPC.
Pojedinci se zalažu i za evropske sankcije protiv Dodika.
"Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, koji je pod sankcijama SAD-a nastavlja negirati genocid nad više od 8.000 bosanskih muslimana u Srebrenici. Blizak je Putinu i nastavlja sa separatističkom retorikom i nastavlja biti glavna prijetnja stabilnosti BiH, ali i regiona. SAD bi također trebali razgovarati s našim evropskim partnerima i zatražiti da nametnu sankcije Miloradu Dodiku slične one američkim", zaključio je Saša Toperić, sa John Hopkins Univerziteta.
Iz State Departmenta jasno kažu da onima koji rade na kidanju društvenog tkiva države najveću pomoć pruža Rusija. A, to po riječima Matthewa Palmera ugrožava i ostatak regiona.
"Kada su u pitanju vanjski faktori posebnu pažnju posvećujemo Rusiji. Ne, samo u Bosni i Hercegovini, nego širom regiona. Ono što oni rade kosi se s našim interesima. Mi radimo na tome da pomognemo zemljama Zapadnog Balkana na putu prema EU i NATO integracijama. Rusi konstantno rade protiv toga, bez obzira da li su u pitanju odnosi među zemljama, također nas zabrinjavanja širenje dezinformacija, podržavanje grupa u Bosni i Hercegovini koje rade na kidanju društvenog tkiva Bosne i Hercegovine", komentar je Matthewa Palmera, vršioca dužnosti pomoćnika državnog sekretara SAD-a.
Promjene Daytona su potrebne, ali ne odjednom i ne na štetu funkcionalne državne vlasti smatra Phillipe Leroux-Martin sa Američkog instututa za mir...
"Bez obzira što Bosna i Hercegovina sporo napreduje i sa mnogo patnje, Bosna i Hercegovina ipak napreduje prema članstvu u EU i NATO-u. Kada se uporedi sa drugim mirovnim procesima, Dayton se mora opisati kao uspješan, ali smo ipak čuli mnoge glasove koji pozivaju na njegovu cjelokupnu promjenu. Želim upozoriti da bi cjelovita promjena Daytona bila teško provodiva u stvarnosti, mislim da bi bilo najbolje da se promjene urade u dijelovima, bez slabljenja državne vlasti. Jedino jedinstvena BiH može postati članica EU i NATO-a."
Kongresmeni pozivaju State Department, ali i cjelokupnu Trumpovu administraciju, da ne sjede sa strane i da ne dozvole da procese u Bosni i Hercegovini vodi samo Evropska Unija.
"Znajući historijat naše uključenosti u dešavanja u regionu, posebno našu centralnu ulogu u postizanju Dejtonskog sporazuma Sjedinjene Države imaju obavezu pomoći građanima Bosne i Hercegovine da postignu odgovarajuće i trajno rješenje. Upravo zbog toga ne možemo sjediti sa strane i očekivati da EU ovo sama riješi. Iskustvo nam govori da EU često manjka političke volje da predvode, a sada još manje da će se uključiti u rješavanje teških problema kasnije", ocijenio je Dana Rohrbacher, kongresmen.
Matthew Palmer koji trenutno predstavlja najvišeg zvaničnika State Departmenta zaduženog za Balkan, pozvao je Zagreb i Beograd da se aktivnije uključe u rješavanje pitanja u Bosni i Hercegovini.
