Inače, mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu, koji nekad ima 29, a nekad 30 dana.
Naglasit ćemo i da je godina muslimanskog kalendara kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana.
U prilogu članka CAZIN.NET vam donosi vaktiju koja vrijedi za područje Medžlisa Islamske zajednice u Bihaću, i značajne datume koji se obilježavaju u toku mjeseca Ramazana. U zdravlju, rahatluku i Allahovom zadovoljstvu da ga ispostimo.
Najodabranija noć prema muslimanskom vjerovanju, Lejletul-kadr, bit će obilježena u utorak, 19. maja 2020. godine. Lejletul-kadr je noć vrijednija od hiljadu mjeseci, a u njoj je počela objava Kur’ana.
Prvi dan ramazanskog Bajrama nastupit će 24. maja 2020. godine, dok će Dan šehida biti obilježen 25. maja.
Dan sjećanja na žrtve Srebrenice i obilježavanje 25. godišnjice genocida bit će obilježen u subotu, 11. jula.
Dan sjećanja na žrtve Prijedora i doline Sane bit će obilježen devet dana kasnije, 20. jula (ponedjeljak).
Dan Arefata, odnosno dan pred obavljanje tavafa (hodočašća K’abe u Mekki) bit će obilježen u četvrtak, 30. jula. Dan Arefata je dan kada hodočasnici iz cijelog svijeta posjećuju brdo iznad Mekke i na njemu mole za svoje najbliže.
Kurban- bajram bit će obilježen u petak 31. jula. Kurban ili Hadži bajram – veliki su mubarek dani, a običaj je klanje kurbana – što je tradicija Božijeg poslanika Ibrahima – i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža – dan boravka nekoliko miliona muslimana u Mekki i Medini. Kurban bajram traje 4 dana.
Nova hidžretska godina odnosno obilježavanje preseljenja muslimana iz Mekke u Medinu, bit će obilježena u četvrtak, 20. augusta.
Potom slijedi Dan Ašure, koji nastupa u subotu, 29. augusta.
Posljednji značajni datum u ovoj godini, dan rođenja poslanika Muhammeda bit će obilježen u četvrtak. 29. oktobra.
Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda iz Mekke u Medinu.
Hidžra se dogodila 622. godine.
