Zaimović je podsjetio da s Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske praktično sarađuju od 2012. godine.
“Potpisali smo 16 protokola. Realizirali smo tri projekta. Radi se o Isa-begovom hamamu, Derviš-hanuminoj medresi u Bosanskoj Gradiški i uradili smo i štampali jedan veoma zahtjevan projekat sakupljanja arhivske građe iz doba osmanlijskog perioda koja govori o vakufima”, rekao je Zaimović podsjetivši i na jučer potpisane protokole o ponovnom izgradnji Dugalića džamije u Nevesinju, Arnaudije džamije u Rogatici, te izgradnji višenamjenskoh vakufski komplekst u mjestu Han Ploča kod Kiseljaka.
Ukazao je na značaj saradnje vakufskih direkcija Bosne i Hercegovine i Turske.
“Ova naša saradnja je vrlo plodonosna. Do sada smo relizirali projekte u iznosu od 50 miliona konvertibilnih maraka, a bez Generalne direkcije vakufa Republike Turske mi ne bismo mogli relizirati projekte poput ovog, poput izgradnje Aladže džamije, izgradnje Sinan-begove džamije, kao i drugih velikih monumentalnih spomenika kulture iz osmanskog perioda”, rekao je Zaimović nakon obilaska Aladže džamije u Foči.
Adnan Ertem, generalni direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske je kazao da su aktivnosti na izgradnji Aladža džamije pri kraju, te izrazio očekivanje da će svi radovi biti okončani za pet ili šest mjeseci kako bi se pristupili svečanom otvorenju te džamije, odnosno predaji objekta Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.
Ertem je rekao kako bi pitanje o samom značaju te džamije trebalo postaviti ovdašnjim Bošnjacima jer, kako je podsjetio, radi se o džamiji koja je tokom rata sravnjena sa zemljom, a njen kamen je uklonjen u potpunosti kako ne bi bila ponovo sagrađena.
“Naša bosanska braća su pronašla ostatke ove džamije, stupili su s nama u kontakt i pristupili smo njenoj obnovi, postavljajući temelj prije pet godina”, pojasnio je Ertem.
On je rekao da je restauracija tekla teško budući da se radilo na tome da objekat bude u potpunosti identičan svom prvobitnom nekadašnjem stanju, koristeći koliko je to moguće, kamen koji je prvobitnu u nju bio ugrađen.
“U nedostatku materijala, dio kamena je dopremljen iz Mostara, iz drugog dijela Bosne i Hercegovine, što je predstavljalo značajan posao u dinamičkom i finansijskom pogledu”, pojasnio je Ertem.
Izrazivši uvjerenje da su i Bosanci i Hercegovci zadovoljni sadašnjim stanjem u pogledu restauracije Aladža džamije, on je rekao da su radovi na gradnji završeni, a trenutno se radi na njenom ukrašavanju.
Ertem je podsjetio da Generalna direkcija Vakufa Republike Turske radi na obnovi pet ili šest porušenih tokom rata.
“U pitanju su Sinan-pašina džamija u Čajniču, Arnaudija džamija u Banjoj Luci, te džamija u Tešnju, a imamo pet ili šest objekata na čijoj obnovi trenutno radimo, a radi se o džamijama koje su porušene u ratu”, rekao je Ertem.
Medžlis Islamske zajednice Foča je u gradu do 1992. godine imao 12 džamija. Sve su porušene, minirane, a njihovi ostaci su uklonjeni. Do sada su obnovljene Atik Ali-pašina džamija i Careva džamija.
Privode se kraju i radovi na Aladža džamiji, koju su srpske vlasti 1992. godine minirale, a zatim njene ostatke zatrpale zemljom na gradskim smetljištima.
Aladža džamija je sagrađena polovinom 16. stoljeća i važila je za jedan od najvrednijih objekata orijentalne kulture na Balkanu.
