Tržištu rada nestaju prije svega krojači i šivači, pokazalo je istraživanje Zavoda za zapošljavanje FBiH. Upravo ovu situaciju planira da iskoristi Azra Maslo, koja završava kurs za krojača.
"Obzirom da mi se završava jedan projekat na kome radim i da ću ostati bez posla, planiram da osnujem obrt i da radim kao krojač", priča Maslo.
Na obuci u organizaciji NAHLA trenutno je 90 polaznica. Više od polovine planira da se nastavi baviti ovim poslom. Često direktno iz ove učionice odlaze u proizvodne pogine. Mnogima poslodavci ponude minimalnu platu koja iznosi blizu 400 KM.
"U zadnja tri mjeseca mi smo imali kontakt od bar dvije kompanije koje su povećale izvor zarada za 200 do 300 KM koje nude osobama koje bi zaposlili na poslovima krojenja i šivenja", kaže Elvira Leka, organizacija NAHLA.
U jednoj od vodećih kompanija za proizvodnju namještaja u Bosni i Hercegovini zatičemo Sabinu Kudo. Više od deceniju se bavi poslom krojača. Ona i njene koleginice iznenađene su činjenicom da na tržištu nedostaje upravo njihovo zanimanje.
"U ovom poslu nam je najbolje kada nove garniture radimo, kada zajedno kao tim jedan kreiramo. I kada završimo sami se divimo svom proizvodu", otkriva Kudo.
Pored krojača i šivača, među traženijim zanimanjima su varioci, stolari, ali i radnici na CNC mašinama, piše N1.
"Ipak je u zanatstvu budućnost, ipak, bez obzira nas sve. Mladi ljudi bježe, nisu edukovani, upućeni, ali ipak je u zanatstvu budućnost. Sam vidim, kao čovjek koji je u ovoj profesiji, da je sve manje ljudi na zanatima, što je žalosno", poručuje Husein Makić, tapetar.
Suad Ećo iz Udruženja poslodavaca BiH kaže radnici nedostaju onima koji nisu spremni izdvojiti novac za pristojne plate.
"Na tržištu, ako su u pitanju šivači ili krojači to su plate između 800 i 1.000 KM, ako su u pitanju stolari tu su plate između 1.000 i 1.500KM. Dobar stolar vam je na tržištu i do 1.500 KM. Tako vam je sa metalnim zanimanjem, tako su plaćeno CNC operateri ili tehničari", ističe Ećo.
Osim što poslodavci nisu spremni ponuditi ove iznose, mnogi nisu bili spremni obučavati vlastiti kadar.
"Postoji određen broj osoba koje imaju formalno obrazovanje koje je traženo na tržištu rada, međutim poslodavci su i kroz ovu anketu iskazali problem da npr. ne mogu da nađu dovoljno kvalifikovanu radnu snagu", kaže Haris Čuljević, portparol Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Iz poslovne zajednice posljednjih godina upozoravaju da stručan kadar lako pronalazi posao u drugim zemljama. To je jedan od razloga zbog kojih, potvrdilo je istraživanje Zavoda za zapošljavanje, na tržištu BiH nedostaju i stručni građevinski radnici, obućari, radnici u ugostiteljstvu.
