Sjedinjene Američke Države su samo u Afganistanu u proteklim godinama angažovale preko 100.000 osoba na različitim radnim zadacima.
I pored brojnih rizika kao što su stalne prijetnje od bombaških napada, radnici iz BiH odlaze u zemlje kao što su Afganistan, a plaća ih Ministarstvo odbrane SAD.
Osim iz BiH, radnici u američke vojne baze dolaze i iz Turske, Indije, Bangladeša, Nepala, sa Filipina itd.
Procjenjuje se da je samo u Iraku i Afganistanu poginulo 4.000 stranih radnika koji su bili angažovani na privremenim poslovima.
Bombaški napad iz 2015. godine u kojem su poginuli i strani radnici
No, broj bi mogao biti i veći jer veliki problem predstavlja činjenica da pojedine američke državne agencije donedavno uopće nisu vodile evidenciju o ukupnom broju angažovanih radnika. Određene agencije to još uvijek ne čine.
U ispovijestima pojedinih radnika koji su govorili za američke medije vidljivo je da radnici imaju ograničena prava te da nisu zaštićeni u onoj mjeri u kojoj je zaštićeno američko vojno osoblje.
Strani radnici mogu biti otpušteni u bilo kojem trenutku, a ukoliko do toga dođe, odmah moraju napustiti zemlju u kojoj su radili.
„U zemljama iz kojih radnici dolaze nema dovoljno posla. Zato ovdje šute o svemu, jer je to jedini način da izdržavaju svoje porodice“, rekao je jedan od radnika iz Indije koji je bio angažovan u Afganistanu.
Takozvana ratna ekonomija unosna je i za pojedine američke kompanije koje također unajmljuju radnike za ratne zone, po ugovorima koje potpišu sa američkim institucijama. Savremene ratne zone više ne oblikuju generali i vojnici, već kompanije i biznismeni koje samo zanima profit, prenose američki mediji.
U vojnim bazama SAD-a prisutni su korupcija i kriminal, a profitiraju i pojedinci na terenu.
Tako je zabilježen slučaj da su nakon kupovine potrebština pojedini prehrambeni proizvodi završili u kamionima, a označeni su prvobitno kao smeće ili neadekvatni proizvodi od strane šefa kuhinje. Onda su ti proizvodi prodavani Afganistancima na lokalnim pijacama, a u knjigama američkih baza su ih zavodili kao ukradene ili izgubljene proizvode.
Radnici nisu prijavljivali takve prevare nadređenih tokom svog angažmana, jer su strahovali da će biti otpušteni.
