Nož u leđa, i to bratski, komentirao je dio javnosti u Srbiji nakon što je Rusija prvi put spomenula primjer Kosova u kontekstu priznavanja proruskih otcijepljenih regija u Ukrajini.
Logika ruskih vlasti „ako može Kosovo, onda mogu i Donjeck i Lugansk“, nije dobro primljena u Srbiji, koja je još od 17. februara 2008. i trenutka kada je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije, u Rusiji imala snažnog saveznika u borbi protiv međunarodnog priznanja svoje dojučerašnje pokrajine i njenog mjesta pod Suncem.
No, da će Rusija nastaviti koristiti, kako kažu, presedan Kosova, kako bi opravdala jednostrano otcjepljenje i proglašenje nezavisnosti samozvanih narodnih republika Donjeck i Lugansk, ruski predsjednik Vladimir Putin još jednom je potvrdio u ovom mjesecu, na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, kada je ponovo posegnuo za tim primjerom, objašnjavajući rusko priznanje te dvije regije u Ukrajini.
„Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, Međunarodni sud pravde, pod pritiskom zapadnih zemalja, presudio je da prema Povelji UN-a, kada država proglasi nezavisnost nema potrebe da traži dozvolu od centralne vlade. To znači da republike Donbasa nisu morale da traže od Kijeva dozvolu“, rekao je Putin, koji je gotovo identičan stav iznio i generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda Antoniju Guterresu.
Šta znači Putinova izjava, ako je izuzmemo iz očiglednog konteksta kojem je i namijenjena, a to je opravdavanje invazije i ruskog priznavanja nezavisnosti samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk?
Kosovo kao "moneta za potkusurivanje"
Nož u leđa Srbiji, koji će za epilog imati promjenu ruske politike prema stavu zvaničnog Beograda o kosovskoj nezavisnosti, priznanje Moskve na postojanje kosovske države, sviđalo se to Srbiji ili ne, ili, pak, u praksi, neće značiti ništa, izuzev toga što se radi o „presedanu“ koji se, eto, pukim slučajem desio i u Ukrajini, pa ga tako treba i tretirati?
Bivši ambasador Srbije u Bjelorusiji Srećko Đukić, koji je još nakon prvog poređenja Kosova sa Donjeckom i Luganskom, zavapio da je time „Rusija priznala Kosovo“, u izjavi za Al Jazeeru je podsjetio na to da Putin redovno koristi Kosovo za svoje interese.
„Pozivajući se na presedan, on uvijek kaže da kada je SAD mogao napraviti nezavisno Kosovo, zašto Rusija ne bi mogla napraviti nezavisnu Južnu Osetiju i ostale takozvane države. On redovno govori kako je Rusija bolja od Amerike, ali idu istim putem. Optužuje SAD za ratove u drugim zemljama, a radi to isto“, dodao je.
„Putin redovno koristi Kosovo kao potkusurnu monetu za svoje i interese tih njegovih novih država, od Južne Osetije i Abhazije, do ove dvije takozvane republike u Donbasu. I nije tu riječ samo o Kosovu, već o celom Balkanu, koji služi za njegove interesne igre“, kaže Đukić.
Osim činjenice da je svojim riječima pravdao postupke koji se tiču Donbasa, Putin je, tvrdi Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove iz Beograda, iskoristio priliku za nastavak hibridnog ratovanja sa Zapadom, preko leđa Balkana.
„Putin je više puta koristio primer Kosova u ovom kontekstu i nastavlja to raditi u sklopu svog očitog hibridnog rata koji vodi ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cele Evrope. Sa jedne strane zavrće gas zemljama koje su ga unaprijed platile ili dogovorile, a na drugim mjestima pokušava na neki način izazvati Zapad i Evropsku uniju, usput destabilizirajući neke regije i izazivajući nesigurnost u njima. Tu mislim na Srbiju, Kosovo, a i Bosnu i Hercegovinu, u kojoj to radi preko (člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda) Milorada Dodika“, kaže Beširi.
„To je njegova politika na Balkanu još od 1999. godine: da konstantno drži tenziju u zemljama Zapadnog Balkana. Putin tako koristi Kosovo za razračunavanje sa Zapadom. Ruski mediji i oni u Srbiji koji na neki način podržavaju ili su finansijski vezani za Rusiju, te Putinove riječi ponavljaju u Srbiji te Bosni i Hercegovini i dodatno destabilizuju situaciju u rusku korist“, dodaje.
Nezgodan trenutak za Srbiju
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin požurio je na Twitteru smiriti strasti u Srbiji riječima da „Rusija ne mijenja poziciju“ i da „neće priznati Kosovo kao nezavisno“, no uslijedile su u suprotne reakcije onih proevropski orijentiranih koji ne odobravaju rusku agresiju na Ukrajinu i odugovlačenje Srbije sa sankcijama Rusiji, koji su to nazvali „izdajom“ i “otrježnjenjem”.
“Ljudi koji podržavaju Rusiju i Putina, i smatrali su ga zaštitnikom Kosova u sastavu Srbije, a takvih ima mnogo, odjednom su se otrijeznili i shvatili da ni Putina ni Rusiju ustvari ne zanimaju ni Kosovo, ni Srbija, već isključivo njegovi planovi i interesi vezani za Rusiju i njeno širenje”, tako je prokomentarisao Orhan Dragaš, srbijanski ekspert za sigurnost i međunarodne odnose te osnivač i direktor nevladinog Međunarodnog instituta za sigurnost.
Uprkos tome što se postavlja logično pitanje hoće li Rusija i u praksi, a ne samo ovakvim verbalnim istupima, promijeniti stav prema pitanju Kosova, Beširi ipak ne misli da bi se to moglo desiti.
Putinove izjave došle su u izuzetno nezgodnom trenutku za Srbiju, koja se suočava sa pritiskom sa Zapada da prizna Kosovo, kao jedan od preduslova na putu ka Evropskoj uniji. Ukoliko bi ruska podrška Srbiji po pitanju Kosova oslabila, postavlja se pitanje šta bi se desilo nakon toga?
„Kako stvari stoje, ne vjerujem da će se bilo šta promijeniti. Ukoliko (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić bude išao direktno u napad protiv Rusije, u smislu da, recimo, u nekim ekstremnim slučajevima nacionalizuje Naftnu industriju Srbije (koja je prodata Rusima), uvede sankcije Rusiji, protjera ruske diplomate i dobar deo špijuna koji vršljaju kroz Srbiju i cijelu regiju, zatvori humanitarni centar u Nišu, onda bi se možda mogla očekivati neka drastičnija reakcija iz Moskve“, kaže Beširi. Ipak, ne očekuje da će tako i biti.
„Zasad mi djeluje da je Vučić svjestan svih poruka koje stižu iz Moskve, da one nisu usmjerene samo protiv euroatlantske budućnosti Srbije, već šalju poruku Vučićevom režimu, kao i onima koji bi direktno napadali Rusiju, da im je sigurnost ozbiljno ugrožena. Jasno je da je u ovom trenutku Rusija usamljena i rastrzana na više strana, no historija je pokazala da je osvetoljubiva, čega je Vučić i svjestan“, dodaje.
‘Koliko će se Rusija više bilo šta pitati?’
Na pitanje da li će Putinovi stanovi o Kosovu i regijama u Donbasu možda utjecati na klimu u Srbiji povodom uvođenja sankcija, na šta pritisak na Beograd vrše i SAD i EU, Beširi tvrdi da niti po tom pitanju ne očekuje nikakve nagle reakcije.
„Vučiću te izjave nikako ne pomažu, tim prije što u Srbiji jača desnica izrazito proruskog raspoloženja. Toga je on i svjestan. U Srbiji postoji snažna kritična masa, agresivna i nasilna, koja bi se mogla mobilisati ukoliko bi vlada ili Vučić Moskvi rekli historijsko njet. No, kako stvari stoje, ne bi trebalo biti nikakvih naglih reakcija Beograda i Moskve, dok će se Vučić potiho nastaviti priklanjati sankcijama EU Rusiji, pod izgovorom da to Srbija neće, ali da je na to natjerana“, rekao je Beširi.
Promjene ruske politike prema Kosovu u postojećim okolnostima ne očekuje niti Đukić, s tim što postavlja i pitanje budućeg ruskog uticaja na svjetskoj političkoj sceni, na kojoj je Kremlj dosada dijelio interese Srbije.
„Zaista ne možemo znati kako će izgledati svet nakon 24. februara. Pitanje je da li će Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija izgledati kako je izgledao do sada i da li će se tamo rješavati neke ključne stvari u svjetskoj politici. I da li će uopšte postojati pravo veta (koje je Rusija do sada koristila kada se odlučivalo o Kosovu)? Sada imamo ponašanje Rusije u maniru velike sile, ali ona nema kapacitete i pretpostavke za takvo ponašanje“.
„NATO će uskoro usvojiti sasvim novu koncepciju i strategiju djelovanja i pretvorit će se u vojnopolitički savez. Očekuje se kreiranje novih međunarodnih instituta u kojima neće biti Rusije, tako da je pitanje u kojoj će se mjeri uopšte Rusija više pitati za nešto. A ako se bude pitala, ponašat će se pragmatično i u skladu sa svojim interesima i ponovo pokušavati rešiti svoje probleme preko Kosova“, dodaje Đukić.
Da će Putin nastaviti igrati isključivo svoju igru, očekuje i kosovski politički analitičar Skhelzen Maliqi.
„Ove izjave nisu ovo ništa novo. Kosovo je u tim pričama još od gruzijskih regija. Moja je procjena da će Putin igrati i na ovu, i na onu kartu, kako mu bude po volji u određenom trenutku, i zavisno od interesa“, kaže Maliqi.
„Očekujem da će Putin i dalje koristiti pravo veta u UN-u kada je u pitanju Kosovo i da će biti protiv njegovog priznavanja“, dodao je, prenosi Al Jazeera Balkans.
Foto:Arhiv
