Ruski predsjednik Vladimir Putin otkrio je da mu je francuski kolega Emmanuel Macron rekao da je Washington promijenio stav o ruskim sigurnosnim zahtjevima, ali da ne zna do kakve je promjene došlo.
Putin je u televizijskom obraćanju odbacio zapadne tvrdnje da bi ustupak Rusiji bila izjava da Ukrajina neće skoro ući u NATO jer ionako nije spremna za to. Ponovio je da će prijetnja Rusiji sistemski rasti ako Ukrajina uđe u NATO.
Putin tvrdi da mu je Macron rekao da je ukrajinsko vodstvo spremno provesti mirovni proces iz Minska i da radi na novim idejama za provođenje izbora u dvije odcijepljene regije.
Putin je u televizijskom obraćanju odgovarao na procjenu svog posebnog izaslanika za Ukrajinu Dmitrija Kozaka koji je rekao da vjeruje da Kijev nikada neće primijeniti odredbe mirovnih sporazuma kako stvari sada stoje. Mirovni sporazumi iz Minska između Ukrajine i proruskih separatista nemaju izgleda za provedbu, presudio je Putin, optužujući Kijev da ih sabotira.
“Shvatili smo da oni nemaju apsolutno nikakvu perspektivu”, rekao je tokom sastanka ruskog Vijeća sigurnosti, emitiranog na ruskoj televiziji.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je Putinu da je Ukrajina rasporedila ozbiljne snage blizu odcijepljenih regija na istoku zemlje te da se možda priprema da ih vrati silom, što je Kijev više puta demantirao.
Šojgu je optužio Ukrajinu da je pojačala granatiranja odcijepljenih regija. Rusija je objavila da je granata ispaljena s ukrajinskog teritorija potpuno uništila punkt granične straže u regiji Rostov, no Kijev je odbacio odgovornost za taj incident.
Čelnici odcijepljenih regija u istočnoj Ukrajini, samoproglašene Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika, pozvali su ruskog predsjednika da ih prizna kao neovisne.
Putin je ruskom vijeću sigurnosti najprije rekao da je potrebno razmotriti apel čelnika dviju odcijepljenih regija na istoku Ukrajine.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da će Moskva možda morati priznati neovisnost dviju odcijepljenih republika u istočnoj Ukrajini ako se tamošnja situacija ne popravi, što smatra malo vjerovatnim.
Medvedev, sada zamjenik predsjednika ruskog vijeća sigurnosti, rekao je predsjedniku Putinu da vjeruje da će većina Rusa podržati neovisnost dviju regija, u kojima živi oko 800.000 ruskih građana i da je očito da Ukrajini nisu potrebne te dvije regije.
Ministar obrane Sergej Šojgu tada je još više podigao ulog rekavši da Ukrajina, koja se odrekla nuklearnog oružja nakon neovisnosti od Sovjetskog Saveza, ima veći nuklearni potencijal od Irana ili Sjeverne Koreje i da misli da bi Rusija trebala priznati dvije regije, a Putin je odgovorio da će se odluka donijeti danas.
Ako Rusija poduzme taj korak, to bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u obje regije uz argument da intervenira kao saveznik kako bi ih zaštitila od Ukrajine.
Sastanak moćnog Vijeća sigurnosti, koje se obično sastaje iza strogo zatvorenih vrata, bio je izravno prenesen na televiziji. Iako su povećane napetosti na istoku Ukrajine u posljednja tri dana, Zapad i Rusija ističu da daju prednost diplomatskom rješenju krize.
Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov potvrdio je da će se susresti s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom u četvrtak u Ženevi, a Francuska je objavila da se sastaje s Jeanom-Yvesom le Drianom u Parizu 25. februara.
