Ni nakon šest i po godina Bosna i Hercegovina nije dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali jesu Moldavija i Ukrajina. Kakva je ovo poruka Zapadnom Balkanu, da li slijedi dodatno udaljavanje, u vezi s tim smo razgovarali sa bivšom ministricom vanjskih poslova Hrvatske Vesnom Pusić.
Niko od zemalja Zapadnog Balkana nakon jučerašnjih dešavanja u Briselu nema razloga za zadovoljstvo. Kako to komentarišete?
Loš sastanak Evropskog vijeća i loš sastanak sa liderima Zapadnog Balkana. Ponovljeno je tim zemljama da imaju evropsku budućnost, sve što dugi niz godina slušamo, ali od stvarnog napretka nema ništa. Drago mi je što su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata.
Hoće li ovo dovesti do procesa koji će ići u suprotnom smjeru, do udaljavanja ovih zemalja od ideje o pridruženju EU?
To nije pitanje za EU, to je pitanje za političke lidere, posebno za tri lidera u Bosni i Hercegovini koji su sve uradili da BiH ne dobije status kandidata. Razlog zašto BiH nije dobila taj status jeste što se nisu donosili potrebni zakoni. Oni smatraju da su time kaznili tri etnička lidera, a moje mišljenje je upravo obrnuto.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oštro je kritikovao lidere Hrvatske i Evropsku uniju zbog nedavanja statusa kandidata Bosni i Hercegovini. Kaže da je BiH za Ukrajinu Švicarska. Nakon niza negativnih izjava o BiH, ova je dosta drugačija. Kako to komentarišete?
Ne mislim da je Bosna i Hercegovina za Ukrajinu Švicarska. Sreća je jedino što u BiH nema rata. Bilo je potrebno da BiH dobije status kandidata. Taj loš sastanak u Briselu je sigurno deprimirajući, ali to ne smije nikoga ko je proevropski orjentisan da obeshrabri. Treba se pitati zašto to radimo? Da li to radimo da dobijemo pozitivna mišljenja od evropskih lidera ili radimo da bi se u svojim društvnima izborili za jednu vrstu politike u kojoj ćemo moći izabrati i postaviti najbolje među nama da vode zemlju ka jednoj demokratskoj transformaciji koja je u skladu sa vrijednostima EU. Ne smijemo odustati od EU zbog jednog lošeg sastanka Evropskog vijeća.
Iz HNS-a kažu da je preduslov promjena Izbornog zakona BiH?
Taj Zakon treba mijenjati da se temelji na dvije osnovne pretpostavke. Prva – temelj savremene demokratije je jedna osoba jedan glas. Druga pretpostavka je da uz garanciju jednakih prava svim građanima treba osigurati određenu formu zaštite nekih etničkih prava. To je moguće i u nekoj formi postoji i u Hrvatskoj. Dakle, dva principa – jedna osoba jedna glas, uz to garancija kolektivnih prava. Ovo što predlaže Čovića i sva ta ekipa nije takav prijedlog. To je prijedlog dodatne etničke segmentacije i ostavlja većinu Hrvata u BiH politički nepredstavljenima. Slažem se da treba jedan moderni i novi izborni zakon, ali to sigurno nije ovaj što predlaže Čović i drugovi. To je jedan od elemenata koji su štetili da na kraju BiH ne dobije status kandidata.
