Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump dužnost preuzima u januaru, a republikanci će kontrolisati i oba doma Kongresa. Bosna i Hercegovina, čini se, još nije spremna na promjene. Ni lobiranje, kao profesionalna aktivnost s ciljem ostvarivanja dobrobiti za našu državu, nije nam jača strana.
Strateški propust
Prof. dr. Draško Aćimović, bivši bh. diplomata, smatra da, nažalost, nismo svjesni snage lobiranja unutar Sjedinjenih Država, kao ni unutar EU.
– Kompanije za lobiranje su legalne kompanije koje javno prikazuju svoje prihode i kontakte. Nema tu ništa sakriveno, kao što se ponekad unutar BiH zna stvarati fama, kaže naš sagovornik.
Naglašava da se do Trumpa i njegove administracije, te dobrih lobirajućih kompanija moglo lako doći, te da su mnogi iz političkog vrha znali i da čak on lično ima dobre kontakte. Ističe da je i trenutno jedna ozbiljna američka lobbying kompanija koja je prisutna u Sarajevu ponudila usluge i pomoć, no da odgovora nema. Smatra da smo na vrlo jednostavan način mogli pripremljeni ući u situaciju koja nas očekuje. A nije tajna da entitet Republika Srpska godinama već lobira putem predstavništva RS-a u Sjedinjenim Državama piše Oslobođenje.
Dobre lobirajuće kompanije koje rade transparentno mogu jako puno da učine za državu BiH i žao mi je što do sada nisu to učinile, kaže prof. dr. Aćimović
– Novci koje RS daje za lobiranje izdvaja već godinama i to su jako, jako veliki novci, pogotovo za ono što je rezultat – postavljanje na crnu listu kompletnog rukovodstva RS-a. Zahvaljujući tome, vidimo da su to bile kompanije koje nisu obavile posao na način koji je trebalo. Sa druge strane, nemate transparentnost. Čim nemate transparentnost u utrošku tih sredstava preko lobirajućih kompanija, naravno da se odmah pojavljuju sumnje. Jedna ozbiljna lobirajuća kompanija će uvijek predočiti tačan spisak svih njihovih akcija, dogovora, sastanaka, dat će apsolutno sve podatke transparentno. I ti podaci su se trebali i u RS-u transparentno objavljivati, onda bi građani znali šta se dešava. Međutim, vidimo da to nije bio slučaj, upozorava prof. dr. Aćimović.
Kaže da država, osim određenih verbalnih poruka, nije ništa uradila u vezi sa predstavništvom RS-a, niti se pokušalo centralizovati lobiranje sa nivoa države. No, još nije kasno da BiH počne lobirati.
– Vlast unutar BiH nema plan što se tiče lobiranja sa državnog nivoa, a također ni sa federalnog. Unutar RS-a nastavljaju se kontakti. Znamo da republikanci i određeni članovi najužeg tima gospodina Trumpa imaju i pripremaju investicije u Albaniji, u Srbiji, u Rumuniji… BiH se, nažalost, ni na koji način nije pridružila svemu tome iako smo mogli. A možemo još, jer zapravo je vrlo jednostavno, ističe prof. dr. Aćimović.
Smatra da se lobiranju treba pristupiti čim prije, ali transparentno. To bi pomoglo BiH i pokazalo jasniju poziciju. Nužno je znati kakvi su efekti i ciljevi lobiranja, te se potruditi da to lobiranje ide u pravcu stabilizacije, sigurnosti, te što boljeg ekonomskog utjecaja SAD-a unutar BiH. Važno je kretati se u pravcu koji zaista objedinjuje sve ljude unutar naše zemlje.
Tanya L. Domi, vanredna profesorica na Columbia University, kaže da historijski gledano, vlada BiH, posebno posmatrajući Bošnjake, nije angažovala profesionalne lobiste, što je strateški propust.
– Ovako se vodi igra u Washingtonu i s Trumpovom administracijom koja se sprema preuzeti vlast 20. januara, kaže prof. Domi.
Ističe da bi se bošnjački politički vrh trebao bolje pripremiti da dobije usluge dobre lobističke/javne kompanije.
– Nemamo pojma kakva će biti vanjska politika Trumpove administracije na Zapadnom Balkanu, ali dovoljno je reći – ako je Trump ustanovio zabrane muslimanima 2017, ne bi bilo pogrešno pretpostaviti da će predrasude biti prisutne u odnosu spram Bošnjaka. Nadam se da sam u krivu, kaže nam prof. Domi.
Ivica Puljić, dugogodišnji novinar i dopisnik Al Jazeera Balkans iz Washingtona, kaže da je odgovor na pitanje da li BiH ima plan za lobiranje kod republikanaca kratak i jasan. Nema.
– Ja bih rekao da su ljudi koji vode državu BiH svjesni važnosti lobiranja, ali jednostavno, ili nemaju snage ili ne znaju kako sve to organizirati, ali ne vidim da itko išta radi na tome, kao i proteklih nekoliko desetljeća. Može nešto doći od pojedinaca, znam da se ovdje razgovara među ljudima iz BiH koji su došli u Sjedinjene Države i tu žive, da se pokuša nešto učiniti, da se razgovara prije svega s ljudima u Kongresu o BiH, jer što se tiče administracije, ona naravno nije ni uspostavljena još, tako da treba sačekati. Imaćemo i novi saziv Kongresa, ali će on biti formiran mnogo prije, objašnjava nam Puljić.
Upozorava da se sve aktivnosti odnose zapravo na privatni angažman nekoliko ljudi koji su zainteresirani da lobiraju za BiH, bez ikakve nadoknade, iz želje da pomognu.
– Vrlo je teško govoriti o angažmanu države BiH, zato što je sve podijeljeno, zato što imate dvije ili tri strane, ovisno kakva je tema, kaže Puljić.
Osvrćući se na angažman RS-a, Puljić ističe da Dodik već 15-ak godina, možda i više, ulaže novac u lobiranje u Sjedinjenim Državama.
Ne vidim apsolutno nikakvih izgleda da država kao država BiH angažira nekoga ovdje da lobira, kaže Puljić
– Ali, to je jedan od entiteta koji to čini, Federacija BiH ne čini ništa. Mislim da je vrlo teško iskombinirati da država uopće nešto i pokuša. Mogu to biti neki državni organi, ali će druga polovica, bilo koja, biti nezadovoljna, tako da ne vidim tu neki mogući angažman. Moguće je jedino angažirati ljude koji su već ovdje, koji su spremni pomoći, kojima treba logistička potpora iz Sarajeva, iz Ambasade BiH ovdje u Washingtonu. O tome se radi, a sada da neko iz Sarajeva to organizira, da dolaze ljudi ovdje i tako dalje, to je vrlo teško, smatra naš sagovornik.
Jasne kritike
I to što rade Dodik i kompanija, sve se svodi više na davanje novca, nego da oni zaista imaju neki učinak.
– Nova administracija može imati nekih otvorenih puteva za Dodika i njegove suradnike u Washingtonu, ali to nema nikakve veze s njihovim lobiranjima, nego s desničarskim povezivanjima unutar Evrope. To se u prvom Trumpovom mandatu odradilo tako što su se neki Trumpovi ljudi u Evropi povezivali s desničarima, pa je preko Vučića i Orbána i Dodik uletio u tu priču. Kongres, State Department, Bijela kuća, apsolutno svi, uvijek najviše kritiziraju Dodikovu politiku i sva zbivanja unutar entiteta RS, prije svega njihove Narodne skupštine. Njihova lobiranja nemaju nikakvog efekta, ali dosta se novaca potroši, zaključuje Puljić.