Da li će pobjedu odnijeti demokratski izazivač Joe Biden, ili će aktuelni predsjednik Donald Trump dobiti još jedan mandat – prati se širom svijeta, a u Bosni i Hercegovini zaista s velikim nestrpljenjem.
Čak više nego lokalni izbori koji će se nepune dvije sedmice kasnije održati u našoj zemlji.
Ključne države
Radiosarajevo.ba: Gospodine Puljić, u kakvoj atmosferi Sjedinjene Američke Države dočekuju, po mnogima, povijesne izbore 3. novembra?
Puljić: Ja to nazivam atmosferom nelagode, nečeg nepoznatog. Zašto? Zato što ljudi ne znaju što će biti nakon proglašavanja pobjednika na izborima, ponajviše hoće li Donald Trump priznati pobjedu Joe Bidena, ako do nje dođe. Hoće li oni koji ne vole Bidena uzeti oružje u ruke, jer Trumpovi su simpatizeri naoružani do zuba? Kada hodate ulicama glavnog grada vidite da se na izloge stavljaju zaštitne drvene ploče, jer ljudi se boje nereda na ulicama i štite svoju imovinu. Što će učiniti oni koji su protiv Trumpa ako on pobijedi? Hoće li izaći na ulice? U ovoj zemlji vlada velika mržnja, Amerika je strahovito podijeljena.
Radiosarajevo.ba: Iako prema anketama predsjednički izazivač, nama u Bosni i Hercegovini dobro poznati Joe Biden, po anketama vodi, koliko će ovo, ipak, biti do kraja neizvjesna predsjednička utrka, posebno u nekim važnijim državama, i zašto?
Puljić: Jeste, Biden vodi na nacionalnoj razini oko 10 bodova ispred Trumpa. Međutim, to nema nekog velikog značaja po rezultat izbora zbog toga što je jedino važno tko će dobiti ključne savezne države, u kojima se ne može predvidjeti pobjednik, obično do posljednjeg trena. A, u njima Biden vodi samo s par bodova prednosti ili su dva kandidata izjednačena. Kao na Floridi, koja može biti ključna. Tu su i takozvani "skriveni" glasači, koji ne sudjeluju u anketama, koji ni prijateljima ne govore kome će dati glas. Oni mogu odlučiti i to u Trumpovu korist.
Radiosarajevo.ba: Čitamo da se Biden nastoji približiti muslimanskoj zajednici u Americi, te da je na društvenim mrežama postavljenja je zajednička fotografija kandidata za predsjednika i potpredsjednicu, uz ispisane kur'anske ajete. Koliko bi takav jedan pristup, kao i odnos prema Afroamerikancima i jedan, rekli bismo, normalniji pristup pitanjima pandemije, mogli donijeti prevagu? Koliko Biden koji je, barem na našim prostorima percipiran kao "lijepo lice Amerike", uopće ima šanse u aktuelnim odnosima u SAD-u i svijetu post-istine?
Puljić: Ako Biden pobijedi njegova će prva zadaća da vrati Americi predtrumpovski izgled i ugled. Unutar zemlje će morati povesti bitku protiv rasizma, nacionalizma, mržnje i podijeljenosti. Bidenu je, kao i Trumpu, potreban svaki glas. Zato se demokratski predsjednički kandidat obraća američkim muslimanima, kao i drugim manjinama u ovoj zemlji – rasnim, etničkim, vjerskim … Biden iznimno poznaje situaciju na Balkanu.
Njemu ne treba nikakav savjetnik da mu objašnjava što se događalo 1990. godina, tko su bili "loši, a tko dobri momci". On to zna, kao što poznaje i aktualnu situaciju. Može se reći da bi njegovim dolaskom u Bijelu kuću najviše profitirali Bošnjaci i Albanci.
Zato se on obraća i svima njima koji imaju američko državljanstvo. Velika većina američkih Hrvata je uz Bidena, kao i Makedonaca. Američki Srbi su čvrsto uz Trumpa, i to rade vrlo organizirano. Poseban Trumpov savjetnik za dijalog između Prištine i Beograda, Richard Genell, se dva puta sreo s američkim Srbima u ovome tjednu pred izbore, lobirajući za svog šefa. Trumpova kampanja je otvorila posebne web stranice za američke Hrvate, Srbe, Makedonce i Albance.
Bošnjaci iz St. Louisa
Radiosarajevo.ba: Kakvo je raspoloženje unutar bosanskohercegovačke zajednice i kakav bi mogao biti njezin utjecaj na izborima u onim državama? Naravno, tamo gdje su stacionirani u većoj mjeri.
Puljić: Bosanskohercegovačka zajednica praktično ne postoji u Americi. Postoje bošnjačke, srpske ili hrvatske zajednice. Maloprije sam pojasnio tko je uz Trumpa, a tko uz Bidena kojem su važne bivše izbjeglice iz Bosne i Hercegovine posebno u Pennsylvaniji, na Floridi i Missouri-ju. Vi imate u St. Louisu velike plakate sa zajedničkom slikom Joe Bidena i Alije Izetbegovića. U tom gradu živi najmanje 50.000 američkih Bošnjaka.
Radiosarajevo.ba: Profesor Edward P. Joseph piše ovih dana za Foreign Policy o tome kako je Trump izgubio Balkan, pišući o diplomatiji "ne vidim zlo". Šta Americi donosi jedan takav pristup?
Puljić: Ne donosi on ništa Americi, nego Donaldu Trumpu. Njemu je bio potreban nekakav uspjeh u vanjskoj politici koji mu nedostaje na velikoj sceni. Zato je odrađen ekonomski sporazum između Kosova i Srbije s pompeznim potpisivanjem u Ovalnom uredu i Trumpom kao svjedokom. Američki predsjednik je odmah to pretvorio u svoju korist riječima da je on okončao dugogodišnji sukob. Što nije istina.
Prije nekoliko dana je, na jednom predizbornom skupu, rekao da je on "za 20 minuta okončao međusobna ubijanja koja traju 400 godina te da su predsjednik Srbije i premijer Kosova otišli zagrljeneni i ljubeći se". To je ta Trumpova propaganda i to je taj pristup vanjskoj politici. Nema veze kakvi su razlozi, tko je bio ubojica, a tko žrtva, tko je problem, a tko nije… Važno je da on nešto postigne i onda to digne na razinu koja to ne zaslužuje. On je na istom predizbornom skupu rekao da je trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir.
Šta se može očekivati
Radiosarajevo.ba: Kakva bi, po Vama, u budućnosti mogla biti američka politika na Balkanu ukoliko pobjedi Biden, odnosno suprotno, ukoliko predsjednik Trump dobije povjerenje za novi mandat?
Puljić: Ako pobijedi Biden onda bi moglo biti više razumijevanja za stanje na terenu, osobito kada je u pitanju ruski utjecaj. Tu bi Bidenova administracija sigurno mnogo više učinila nego što to čini Trumpova. Bosna i Hercegovina bi mogla biti vraćena u fokus američke politike na Balkanu, a Crna Gora bi vjerojatno bila jedan od prvih ciljeva, kako bi se suzbio rusko-srpski utjecaj. Biden zasigurno ne bi zaboravio ni Srbiju, koja je važan balkanski igrač. Odnos Beograda i Kosova bi također bio jedan od ciljeva američke politike.
Ako pobijedi Trump, nema sumnje da će se nastaviti s dijalogom Beograda i Prištine koji je sada oslonjen na ekonomiju, bez ikakvih politički ponuđenih rješenja. Ostali angažman bi bio vidljiv jedino ako Trump može izvući neku korist za popravljanje oštećenog imidža na vanjskopolitičkoj sceni. Ne zaboravite da je u vrijeme Obamine administracije ruski utjecaj bio suzbijen u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, da bi kod Trumpa Crna Gora ponovno postala problematična. Naravno, govorim s američkih vanjskopolitičkih pozicija.
