Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je principe Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu BiH, koji je predložio poslanik Denis Zvizdić.
Predloženim zakonom se uređuje organizacija, nadležnost, javnost rada, finansiranje i sva druga pitanja u vezi sa osnivanjem i funkcionisanjem Vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacionog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije utvrdila usaglašenost sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, niti je podržala principe predloženog zakona, te će se poslanici nakon obavljene rasprave izjašnjavati o mišljenju Komisije.
Predlagač zakona Denis Zvizdić (NIP) je kazao da je više razloga zašto smatra da je ovaj zakon potreban.
Po njegovim riječima, BiH je jedina zemlja u regionu koja nema Vrhovni sud i jedina država u Evropi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan Vrhovnom sudu, a u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse.
Zvizdić je naveo da je potreba uspostave Vrhovnog suda jasno definisana i u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU. To je, dodao je, prioritet 4e kojim je jasno precizirano da BiH mora garantirati institucionalnu pravnu sigurnost svim građanima na teritoriji cijele države, na način da se uspostavi pravosudno tijelo kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj BiH.
Poslanik Milan Petković (Ujedinjena srpska) je kazao kako smatra da ne postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona iz razloga “jer je u Ustavu BiH jasno navedeno da je nadležnost pravosuđa na entitetima”.
– Zato je netačan navod Zvizdića koji kaže da je BiH jedina zemlja u Evropi koja nema Vrhovni sud. To nije tačno, jer je BiH jedina zemlja u Evropi koja ima dva Vrhovna suda – Vrhovni sud RS i Vrhovni sud Federacije BiH, koji su Ustavom definirane kategorije – kazao je Petković.
Poslanik Milorad Kojić (SNSD) je naveo da je uspostava ovakvog suda vanustavna, te da podržava stav Ustavnopravne komisije, koja nije utvrdila postojanje ustavnog osnova niti je podržala principe predloženog zakona.
Poslanik Zlatan Begić (Demokratska fronta) je kazao kako nikoga nikada iz struke, a ko nije u politici, nije sreo, bez obzira gdje sudio, gdje prakticirao pravo, a da nije kazao da nam je potreban Vrhovni sud u BiH.
– Ovdje imamo politički stav od strane izabranih zastupnika. Tu je riječ i o političkom konceptu i sad se taj stav pokušava braniti. Kaže nadležnost je na nivu entiteta. Ta nadležnost je davno djelimično prenesena. Donesen je zakon o VSTV-u, imamo pravosudne institucije na nivou države, vođeni su postupci pred Ustavnim sudom – kazao je Begić.
Naveo je da će Klub DF-a uvijek glasati za uspostavljanje Vrhovnog suda BiH koji je potreban vladavini prava i svim građanima ove zemlje, te danas neće podržati Mišljenje koje je donijela Ustavnopravna komisija.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denis Zvizdić reagirao je na izjavu da ne postoji ustavni osnov za formiranje Vrhovnog suda.
– Naravno da postoji, u članu 3 stav 5 Ustava BiH “dodatne nadležnosti”. To je ustavna osnova za formiranje ove institucije, kao što je to bila ustavna osnova i za, uz saglasnost oba entiteta, formiranje čitavog niza pravosudnih tijela na nivou BiH – kazao je Zvizdić.
Poslanik Mladen Bosić (SDS) je kazao da je tačno da Ustav definiše da je pravosuđe na nivou entiteta, eksplicitno, ali je tačno i da je Parlamentarna skupština BiH, u skladu sa svojim procedurama prenijela nadležnost na Sud BiH, nadležnosti koje su bile na sudovima entiteta.
– To je urađeno upravo glasovima SNSD-a i ljudi koji sada tvrde da to nije ustavno da se uradi – naveo je Bosić.
Poslanik Šerif Špago (SDA) je kazao da su članovi Ustavnopravne komisije iz Kluba SDA bili “za” podržavanje principa ovog zakona, ali su preglasni na sjednici komisije.
Dodao je da će oni glasati protiv negativnog mišljenja koje je dala Ustavnopravna komisija ovog doma većinom glasova.
Poslanik Jasmin Emrić (NES – Za nove generacije) je kazao da će i poslanici NES-a biti protiv ovog negativnog mišljenja Ustavnopravne komisije.
– U vezi sa pravnom sigurnošću, ujednačenošću i dosljednošću sudske prakse u BiH, trenutno stanje je takvo da jedino postoje paneli za usklađivanje sudske prakse, što se pokazalo nedovoljno, s obzirom na činjenicu da je pravni i sudski sistem BiH najsloženiji i najdecentralizovaniji sistem među današnjim evropskim državama – kazao je Emrić.
Poslanici nisu imali potrebu raspravljati o principima Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma nije podržala principe predloženog zakona, a poslanici će se na kraju sjednice izjasniti o negativnom mišljenju te komisije, kao i o svim ostalim tačkama dnevnog reda.
