Za posljedicu je imalo privremeno zatvaranje ili u lošijem slučaju definitivno gašenje određenog broja firmi, srednjih i malih obrta, samo u entitetu Federacija BiH 13,5 hiljada ljudi je ostalo bez posla. Šta nas čeka u 2021. godini? Prof.dr. Željko Šain sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dijelom je optimista, i to iz razloga koji na prvi pogled nema direktne veze s ekonomijom.
Razlog za optimizam vidim u činjenici da smo se navikli na ovo stanje s COVID-19, u 2021. nećemo biti zatečeni kao što je to bio slučaj u martu, aprilu 2020. U privatnom i javnom sektoru stekli su nova iskustva, nadam se da su vlade na svim nivoima izvukli pouke. Taj psihološki aspekt veoma je važan. S druge strane, poslovanje će ići teško kao i vanjskotrgovinska razmjena, sve će to utjecati na smanjenje stope rasta u narednom periodu, ali ćemo, ponavljam, biti psihički jači – smatra Šain.
Prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja odlazak mladih i školovanih Bosanaca i Hercegovaca.
- Nažalost, taj će se trend nastaviti i u 2021. godini. To je tragedija za BiH, svi oni koji mogu utjecati na bilo koji način, od političara do vjerskih vođa trebaju činiti da se to smanji. Također, poseban problem je činjenica da politika “siluje” ekonomiju. Mnogo je politikanstva, a ima i onih koji svjesno prave opstrukcije. Kada bi ekonomijom upravljali stručnjaci, znatno bi bila bolja situacija – ističe Šain i dodaje da će se naći neko rješenje ako se ne realizira novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) vrijedan 1,5 milijardi KM.
Ima i konkretan prijedlog za jačanje bh. ekonomije.
- Gubimo na stotine miliona KM zato što je nemali broj onih koji nisu u fiskalnom sistemu. To se mora disciplinirati, zbog političkih moćnika mnogima se gleda kroz prste. Dalje, zašto u BiH ne bi imali ekonomski patriotizam? Godišnje bh. građani za uvoznu vodu i sokove daju 150 miliona KM. Pa samo da se smanji ta stavka barem za pola, veliki novac bi ostao u državi – podvlači Šain.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić mišljenja je da će u 2021. doći na naplatu računi iz prethodne godine.
- Budžeti će biti nestabilni, imaćemo krize kada su oni u pitanju, kompanije koje su izbjegavale davati otkaze u 2020. godini sada neće imati kud, pad doznaka dijaspore će se nastaviti… Najteže će biti u prvom kvartalu, praktično pola godine – naglašava Čavalić.
Ekonomsko sunce moglo bi nas, prema njegovom mišljenju, obasjati u drugoj polovini godine.
- Mislim da će se na proljeće realizirati kredit od MMF-a u iznosu od 1,5 milijardi KM čijim će se prvim dijelom, s obzirom da će biti isplaćivan u tranšama, stabilizovati javni sektor. Mnogo toga će ovisiti da li će se vakcinacijom, prije svega u Evropskoj uniji, uspjeti stati ukraj pandemiji. Bude li se to ostvarilo, i BiH će osjetiti pozitivne posljedice, jer je EU naš najvažniji spoljnotrgovinski partner. Da bi se ekonomska situacija stabilizira u BiH osnovni uvjet da se u EU vrate u normalu – kategoričan je Čavalić.
