Gospodine Krnjiću, kakvo je trenutno finansijsko stanje u Federalnom zavodu PIO/MIO, da li se deficit i dalje smanjuje i koliko on trenutno iznosi?
– Na dan 31. oktobra ove godine kumulirani deficit FZ MIO/PIO iznosio je 77 miliona KM. To znači, da uprostim, da je FZ tog dana za isplatu penzije za oktobar, od potrebnih 180 miliona, imao 103 miliona KM, a da mu je nedostajao još 77 miliona maraka. Pošto se u narednih nekoliko dana do 5. u mjesecu, kad isplata penzije počinje, skupi još 30-ak miliona KM doprinosa za novembar, nedostajući iznos za isplatu je za toliko još manji.
Ako se prisjetimo da smo prije približno dvije godine imali kumulirani deficit 229 miliona KM, može se jasno vidjeti da je on smanjen za 152 miliona KM, uz porast rashoda za penzije, zbog povećanja penzija i broja penzionera, te da smo došli u poziciju potpune likvidnosti u isplati penzija. S obzirom na takvu finansijsku situaciju, dostignutu likvidnost, više ni ne koristimo sredstva od BH Pošte, a od banaka “povučemo” na dan isplate 30-ak miliona KM, koje vratimo za tri do četiri dana.
Kakva je situacija sa dugom za doprinose? Koliki je sad i postoji li ikakva ideja za rješenje tog dugogodišnjeg problema?
– Dugovi pravnih lica, obveznika doprinosa, još su jako veliki i njihov precizan iznos nije moguće, bez veoma velikog posla koji bi dugo trajao, niti utvrditi. Naime, iznos obaveza za doprinose za svakog obveznika, za svakog njegovog zaposlenika i za svaki mjesec zavisi od iznosa obračunate plate svakog zaposlenika. Hiljade pravnih lica nisu niti isplaćivali ili nisu iskazivali isplatu plate, tako da bi neko trebao prvo napraviti za svakog obveznika, za svakog njegovog zaposlenika i za svaki mjesec obračun plate, pa na to obračunati doprinose. U situaciji kada ti pravni subjekti ne funkcioniraju godinama, kada čak osoba koja se u registru vodi kao direktor nije ni svjesna da je to, realno je gotovo nemoguće utvrditi stvarna dugovanja za doprinose. Međutim, veliki privredni subjekti, koji i sada obavljaju djelatnost, imaju uređenije evidencije i njihove obaveze su utvrđene ili se mogu utvrditi. To su odranije poznati veliki dužnici: JP Željeznice FBiH, RMU Kreka, RMU Zenica, Gras, Hidrogradnja, Krivaja, Klinička bolnica Mostar… i dalje duguju svaki pojedinačno desetine miliona KM, nema bitnih pomaka u smanjivanju njihovih dugova. Međutim, pozitivna je pojava da je većina njih počela plaćati doprinose na tekuće isplate plata, tako da dugovi ne rastu.
Vlada FBiH je iz budžetskih sredstava, te sredstava od privatizacije u prethodnom periodu plaćala doprinose za neke dužnike, kao npr. namjensku industriju – Hidrogradnju, Krivaju, što je u tim iznosima povećalo naše prihode, ali glavnina tereta dugova za doprinose još nije riješena.
Federalni premijer je u nekoliko navrata najavio povećanje penzija u januaru 2019? Znate li na šta je mislio, kome bi se i za koliko povećale penzije? Postoje li sredstva za takvo što?
– Kao jedna od najbitnijih novina, koje je donio novi Zakon o PIO je godišnje usklađivanje penzija. Zakon je definirao da će se penzije usklađivati 15. aprila sa koeficijentom koji se dobije kao zbir 50% porasta BDP-a i 50% indeksa potrošačkih cijena. Takođe, zakon je ostavio mogućnost vanrednog povećanja minimalnih penzija u skladu sa ekonomskim mogućnostima FBiH. Premijer je govorio o te dvije stvari. Dakle, redovno usklađivanje je obaveza bez obzira na kretanje prihoda FZ i to će se primijeniti, a vanredno povećanje minimalnih penzija će se, prema ekonomskim kretanjima, realno desiti u januaru. Za to treba i ima namjeru odluku donijeti Vlada FBiH na naš prijedlog, do iznosa realnog porasta BDP-a, a očekuje se oko 3%. Dakle, sve osim maksimalnih penzija će porasti oko 3,5%, a minimalne penzije će ponovo dva puta porasti i to oko 7% ukupno.
Za ta povećanja penzija trebat će u 2019. dodatnih oko 90 miliona KM i, prema sadašnjim i procjenama ekonomskih kretanja u FBiH za 2019, imat ćemo dovoljno prihoda za to.
Kako ocjenjujete primjenu novog Zakona o PIO? Šta se u praksi pokazalo kao pozitivno, a šta su manjkavosti koje bi eventualno trebalo mijenjati?
– Kako sam prethodnih godina često naglašavao, penzijski sistem je hitno trebao temeljitu reformu i ona se desila donošenjem novog Zakona o PIO. Njime je penzijski sistem u FBiH dugoročno postavljen na zdrave osnove i dugoročno će biti veoma bitan stabilizirajući faktor u ekonomskom i svakom drugom aspektu razvoja društva. Dakle, efekti primjene novog zakona su uglavnom veoma pozitivni. U primjeni su uočeni neki nedostaci, koji će se ispraviti izmjenom zakona koja će se sigurno i desiti. Najznačajnija greška koja je napravljena je vrednovanje ratnog staža sa 0,5 bodova i penali za penziju sa tim stažem, za šta je već otišao prijedlog Vladi da za Parlament pripremi izmjenu. Uz još par tehničkih grešaka, koje se takođe planiraju ispraviti, zakon će poslije tih ispravki biti u cjelini onakav kakav se htio napraviti, dakle dobar.
Jedna mala skupina budućih korisnika, koji su imali uglavnom ogromne plate i čije su kolege otišle u penziju veću ili istu kao plata koju su primali, nezadovoljna je poredeći se sa njima. Međutim, to nezadovoljstvo nema realnog i poštenog osnova, jer jasno je da se taj trend morao presjeći, inače bi cijeli sistem odveo u ekonomsku propast.
Federalni zavod PIO/MIO je prodao hotel Ero u Mostaru. Da li je to bio dobar potez? Šta se dešava sa prodajom bivšeg Doma penzionera u sarajevskim Nedžarićima?
– Prodaja nepotrebnih nekretnina je politika koju je Vlada naložila FZ-u još prije pet-šest godina i to je ispravan kurs. Zbog pravnih peripetija to ide sporo, ali ide. Prvi je završen hotel Ero, a u samom finišu su pripreme za prodaju doma Nedžarići, za koji se raspisivanje aukcije može očekivati u narednu sedmicu-dvije. Zatim će ići i prodaja nezavršenog Doma penzionera u Bihaću. Tim prodajama FZ će se riješiti troška koji proizvode ti objekti, a koje ne bi nikada stavio u staru funkciju, naprosto, jer to nije djelatnost koju možemo uspješno raditi. A tim prodajama će se dobiti značajna sredstva koja će pomoći u konačnoj finansijskoj konsolidaciji penzijskog sistema u FBiH.
