Tačno je dvije godine od kako je tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo dopune Kaznenog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ne postoji nijedna presuda u Sudu BiH.
Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko prije tačno dvije godine donio je odluku o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji propisuje krivičnu odgovornost za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Aktuelni Visoki predstavnik Christian Schmidt u svome obraćanju na komemoraciji povodom 28. godišnjice u Srebrenici najavio je da će najvjerovatnije proširiti zakon o zabrani negiranja genocida kojeg je nametnuo njegov prethodnik.
Tim stručnjaka za borbu protiv ekstremizma, terorizma i govora mržnje, predvođen bavarskom glavnom tužiteljkom, radit e na edukaciji bh. tužilaca u vezi sa slučajevima negiranja genocida. Zajedno s pravnim timom OHR-a, sastali su se s glavnim tužiocem BiH Milankom Kajganićem.Sve ovo i dalje samo još više razočarava one koji željno iščekuju da pravda, bar nekada, bude zadovoljena i da oni koji krše zakone ove države budu adekvatno sankcionisani. Dok se to ne desi, ne preostaje ništa drugo do čekati i vjerovati da će doći trenutak kada će svi oni koji zatvaraju oči pred istinom, negiraju genocid i veličaju one koji su ga i počinili - za svoja (ne)djela i odgovarati.
Inzko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida u Bosni i Hercegovini
Nada je ovo za žrtve i porodice žrtava genocida, da negiranje neće proći nekažnjeno. Nada je ovo i za sve žrtve ratnih zločina, za koje postoje pravosnažne presude, jer je i njihovo negiranje zabranjeno.
Međutim, sve su to, najviše za porodice žrtava genocida, samo prazno obećanje i riječi koje odnese vjetar sve do onog trenutka kada pravosudne institucije ne poduzmu konkretne korake po pitanju negiranja genocida kojem, nažalost, svjedočimo vrlo često.
Tužilaštvo BiH je, kako smo i ranije pisali, dobilo veliki broj prijava, uglavnom građana protiv pojedinaca koji su u javnom prostoru negirali genocid. Formirano je nekoliko predmeta, međutim nije podignuta niti jedna konkretna optužnica niti je čak otvorena istraga.
Inzkovim zakonom nisu na meti samo oni koji negiraju genocid u Srebrenici, već i oni koji veličaju presuđene ratne zločine, a takvim primjerima svjedočimo svakodnevno.
Jedan od njih koji privukao izuzetnu pažnju jeste primjer dvije studentice fakulteta UNSA, Slađane Todić i Valentine Vujičić, koje su na godišnjicu genocida na svojim nalozima na društvenim mrežama slavile ratne zločince i slale poruke mržnje. O njihovom slučaju pravosudne institucije, konkretno Tužilaštvo BiH, još uvijek se nisu oglašavali. Jedini koji su se jasno o ovom pitanju deklarisali jesu čelnici najveće obrazovne institucije u državi poručišvi da im neće biti dozvoljen ispis s fakulteta do završetka disciplinskog postupka.
