U Bosanskoj Krupi predstavljena knjiga “Sloboda robije” autora hafiza prof. dr. Halila Mehtića

cazin.net

Nakon dugo godina mirovanja, u Bosanskoj Krupi je koncem decembra mjeseca prošle godine reaktivirana BZK “Preporod”. Okupljeni u “Preporodu”, mladi intelektualci iz Bosanske Krupe odlučili su svaki mjesec svojim sugrađanima prirediti jedan kulturni događaj.

U cilju realizacije tako ambicioznog plana već su realizirali nekoliko kulturnih događaja a jedan u nizu bila je i promocija knjige „Sloboda robije“ autora prof. dr Halila Mehtića koja je održana 14.08.21. u sali Centra za kulturu, obrazovanje i informisanje u Bosanskoj Krupi. O knjizi „Sloboda robije“ koja pripada memoarskoj prozi, odnosno, autobiografskom djelu, autor je iznio najburniji dio svog života. Naime, na početku svoje ulemanske karijere, početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, autor knjige hafiz Halil ef. Mehtić, suočio se sa progonom od strane bivšeg komunističkog totalitarnog režima, što je rezultiralo njegovim zatvaranjem i pokušajem da ga u montiranom sudskom procesu predstave kao rušitelja ustavnog poretka i države. Međutim, iako je pretrpio velika iskušenja, prof. Mehtić iz zatvora izlazi sa čvršćom vjerom i titulom hafiza ali i kao pobjednik koji je kroz sudski postupak dokazao da je neosnovano optužen i zatvoren te na kraju Rješenjem Vrhovnog suda BiH oslobođen optužbe.

Prvi promotor bio je Jasmin Grošić, predsjednik Skupštine BZK „Preporod“ Bosanska Krupa koji se osvrnuo na „svu bijedu komunističkog totalitaritarnog režima na ovim prostorima, njihovu laž, korumpiranost, oholost, surovost, primitivizam i skoro potpuno nepostojanje ljudskosti“. Grošić se osvrnuo i na dosadašnja istraživanja međunarodnih stručnjaka i naučnih radnika kad su u pitanju žrtve komunističke ideologije. “Surovost komunizma dolazila je do izražaja u svim zemljama u kojima su vlast imali sljedbenici ove ideologije.

Prema podacima francuskih istraživača koji su prezentirani u djelu „Crna knjiga komunizma“, komunistički režim ubio je u Kini 65 miliona ljudi, u Sovjetskom Savezu 20 miliona, Sjevernoj Koreji 2 miliona, Kambodži 2 miliona, Africi 1.7 miliona, Afganistanu 1,5 miliona, Istočnoj Europi 1 milion, Vijetnamu 1 milion i Latinskoj Americi 150.000 ljudi. Ukupna brojka stradalih od komunističke ruke, približava se cifri od oko sto miliona žrtava“ - zaključio je Grošić. Drugi promotor bio je prof. dr. Fuad Sedić redovni profesor sa Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću koji je rekao da je vrijeme komunizma bilo vrijeme velikih iskušenje za religiozne ljude. „Neprijatelj je mogao biti svako. Zapravo, neprijatelj je bio svako ko pokaže bar i trun neslaganja sa njihovom politikom i ideologijom“. Profesor se prisjetio tog perioda i iskušenja mnogih pojedinaca te kroz teološki osvrt napravio paralelu sa iskušenjima ashaba iz vremena božijeg Poslanika Muhameda s.a.w.s. Na koncu se prisutnima vrlo emotivnim govorom obratio i sam autor koji je oslikao to teško vrijeme i poziciju vjerničke populacije koja je u ambijentu agresivnog ateizma bila marginalizirana, progonjena i živjela pod stalnim nadzorom i represijom. Autor knjige u svom djelu precizno opisuje atmosferu življenja i stanje svijesti društva uzrokovano stalnim pritiscima režima. Tako i navodi da su režimski ljudi bili razasuti svuda.

“Čuvari Jugoslavije“ motrili su po privrednim , političkim, sportskim, kulturnim, prosvjetnim, vjerskim i svim drugim organizacijama i udruženjima. Knjiga sadrži mnoštvo imena sudionika raznih događaja i velik broj njihovih izjava. Autor navodi autentična imena, što ovom djelu daje karakteristiku historijskog izvora. Na temelju odlomaka iz knjige koje je iščitala moderatorica promocije prof. Sedija Fetić da se zaključiti da knjiga obiluje emotivnim nabojem i da čitalac ne može da se odupre osjećajima ljutnje, tuge, nježnosti, razočarenja ali i optimizma koji je karakteristika istinskih vjernika koji vjeruju da poslije muke dolazi i olakšanje. „Ta, zaista, s mukom je i last (olakšanje), zaista s mukom je i last “ (Kur'an, Inširah : 5) Izdavač knjige je Islamski pedagoški fakultet u Zenici a recenzenti su akademik prof. dr Ferid Muhić i prof. dr Nusret Isanović.

 

 

Tekst: Esma Crnkić