S cijenama koje idu na 2,5 po litri očigledno se ostvaruju najave proizvođača koji su još prije nekoliko mjeseci upozoravali kako BiH očekuju poskupljenja. Najavili su da je vrlo izvjestan i novi rast cijena ovoga proizvoda, ali da ne treba isključiti ni mogućnost da će doći do nestašice što je, kažu farmeri, rezultat izostanka reakcije nadležnih.
Farmeri na gubitku
Farmer sam već 20 godina, ali nikada teža i nikada neizvjesnija situacija nije bila kao što je to slučaj zadnjih pola godine – kazao je Emin Veladžić, vlasnik farme sa 120 grla stoke i predsjednik Skupštine Udruge proizvođača mlijeka i mesa USK-a.
Prema njegovim riječima, poskupjelo je apsolutno sve što je potrebno za sjetvu i prehranu stoke te da je mlijeko u posljednjih godinu dana poskupjelo i do 1,4 KM, a kod farmera za samo 15 feninga.
Ide se prema tome da litra mlijeka stoji kao litra goriva. Međutim, javnost mora znati da nisu farmeri oni koji dižu cijene. Farmer za litru punomasnog mlijeka od 4,3 mliječne masti dobije maksimalno 85 feninga, dok je litra obranog mlijeka s 2,8 mliječne masti oko 2,5 KM – objasnio je za Faktor.
Kako su krenula ova poskupljenja, mlijeko je poskupjelo gotovo 100 posto, u novcu za marku do 1,4 KM, a farmer dobije svega 15 feninga – u svemu najviše zarađuju trgovci i prerađivači, kazao je. Sve ovo su, kaže Veladžić, razlozi zbog kojih sve veći broj farmera odustaje od proizvodnje.
Ljudi odustaju, ne isplati im se. Očekujemo da će do kraja ove i početkom iduće godine proizvodnja pasti i za 20 posto. A to će, uz poskupljenja, značiti i nestašicu. Država nije ništa poduzela da bi farmeri nastavili raditi i opstati, kazao je istaknuvši kako postoji problem i s jesenjom sjetvom.
Federalna vlast nije učinila ništa kako bi se zasijalo više pšenice, imamo neka obećanja institucija u USK-a. Istina, poticaji su redovni, ali u vrijeme galopirajuće inflacije oni ne mogu pokriti troškove farmera. To direktno utiče na to da imamo nestabilnu proizvodnju – podvukao je on. Vladimir Usorac, predsjednik Udruge mljekara Republike Srpske, rekao je da mlijeka neće biti jer ga nema ko proizvoditi.
Odlazak ljudi sa sela
Nije problem nestanak mlijeka koliko je problem nestanak ljudi na selu. Od 100 najvećih proizvođača mlijeka u RS-u sedam ih samo ima manje od 40 godina, a od nekadašnjih 17.600 proizvođača sada imamo oko 2500 – kaže Usorac.
Upozorio je i kako se u trgovinama sve češće može naći mlijeko koje nije mlijeko te objasnio razliku između pravoga mlijeka i mliječnoga napitka.
Voda plus mlijeko u prahu i dodaci čine mliječni napitak. Mlijeko je ono koje daje krava koju pomuzemo, zatim se to mlijeko termički obradi. Na kraju se pakira čisto mlijeko bez ikakvih dodataka, – objasnio je Usorac.
Ističe i kako je prisutan i manjak mlijeka u prahu.
Srbija je nabavila obično mlijeko i mlijeko u prahu iz Poljske, pa je to dovoljan pokazatelj da znate koliko je sati sa situacijom u Europi – govori Usorac. Objasnio je i koliko mljekari zarađuju od svake litre mlijeka od onih nešto više od 2 marke koliko građani plaćaju u maloprodaji.
Proizvodna cijena koja rezultira spremanjem, hranjenjem krave, mužnjom mlijeka i transporta u mljekari iznosi 0,96 feninga, a to je još i najviša cijena jer neko dobije i 0,70 feninga – istaknuo je za N1, dodajući da građani trebaju provjeravati i pročitati šta kupuju te se, sasvim je izvjesno, pripremiti i na nova poskupljenja.
