Nakon što je Stranka demokratske akcije (SDA) predložila prof. dr. Selmu Cikotića za novog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Dragana Čovića, nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor (HNS) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika jednoglasno pokušavaju osporiti njegov izbor u državnu vladu.
Zajednička akcija HDZ-SNSD
HDZ BiH pokušava Cikotiću imputira navodnu odgovornost za ratna dešavanja u srednjoj Bosni dok je bio na čelu Operativne grupe - Zapad Armije RBiH u Bugojnu, dok je Dodik spomenuo određeni "zbornik radova" gdje je jedan od autora profesor Cikotić i gdje se, navodno, "loše konotira srpski narod ".
Međutim, ovo su činjenice. Protiv Cikotića ni poslije tri decenije od događaja u srednjoj Bosni koje je Haški tribunal okvalificirao kao "međunarodni oružani sukob" s učešće regularnih snaga Hrvatske vojske (HV), nije postojala službena prijava, a pogotovo optužnica za dešavanja u Bugojnu gdje su pojedinci učinili zločine, te su za to odgovarali, a o čemu je autor ovih redaka pisao i prije 20-tak godna.
U Sudu BiH 2011. godine je bio pozvan, ali kao svjedok na suđenju četvorici optuženih za zločine nad Hrvatima u Bugojnu 1993. u predmetu "Nisvet Gasal i ostali". Zato je prilično jasno da se cijeli slučaj sada želi politizirati i da HDZ-u ponovo nije do bugojanskih Hrvata, već do političke trgovine.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je kako Cikotić da treba reći "pravu istinu o sudbini odvedenih i ubijenih zarobljenih Hrvata Bugojna", iako on nikada bio spreman prihvatiti "pravu istinu" o tragediji njegovih komšija iz Mostara i Hercegovine koji su mučeni i ubijani u hercegbosanskim logorima i u istočnom dijelu grada na Neretvi, onako kako je to pravosnažnom presudom potvrdio Haški tribunal.
A da se ne govori o nikad razjašnjenom slučaju korištenja zarobljenih Bošnjaka iz Heliodroma za prinudni rad u “Sokolu” na čijem čelu je tada bio, pogađate, vječni lider HDZ-a BiH. No, to je jedna sasvim druga tema.
Brojni izazovi
Što se struke tiče, prof. dr. Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu smatra da je profesor Cikotić dobro rješenje za brojne izazove koji nas očekuju, počevši od migrantske krize.
"Profesor Cikotić je univerzitetski profesor, ima kvalitetan kontakte i sa akademskom zamjenicom i sa politikom, ali i sa raznim sigurnosnim strukturama, te mislim da je dobar izbor. On dolazi iz vojnih struktura, ali se već dosta dugo bavi civilnim društvom i civilnom upravom, tako da s te strane predstavlja dobru kombinaciju za ovu poziciju. Po mojim saznanjima i iskustvima, profesor Cikotić je izuzetno disciplinirana, pedantan, izuzetno pismen, načitan i spremana za komunikaciju i razmjenu ideja... Što se tiče raznih ocjena na račun prof. Cikotića, mogu samo reći da znam da protiv njega ne postoji nikakva optužnica", govori Korajlić za Radiosarajevo.ba.
Napominje da je dosadašnji ministar Fahrudin Radončić "dao značajan doprinos Ministarstvu sigurnosti". Dodaje kako je žalosno da se ovakva imenovanja politiziraju nakon sasvim legitimne ostavke ministra Radončića.
"Vjerujem da će politika vlast na nivou BiH u pogledu popunjavanja Vijeća ministara naći način da iznađu rješenje kako za profesora Cikotića, tako i za sve ostale. Naravno, mislim da će se to rješavati "u paketu" sa svima drugima. Žalosno je da se ta pitanja rješavaju na takav način, ali mi imamo takav sistem. Ja uopće ne sumnjam da će profesor Cikotić biti izabran za ministra sigurnosti i želim mu sve najbolje", kazao je Korajlić.
Bogata karijera
Prof. dr. Selmo Cikotić, bivši je ministar odbrane BiH i tu dužnost je obnašao od 2007. godine do 2012. godine. Radio je i četiri godine kao savjetnik u kabinetu Bakira Izetbegovića u Predsjedništvu BiH.
Nakon početka rata u Bosni i Hercegovini napustio je JNA i priključio se Armiji RBiH. Tokom rata je obavljao više različitih dužnosti u Armiji RBiH, od kojih je najbitnija spomenuta dužnost komandanta Operativne grupe ”Zapad” i načelnika štaba 7. korpusa ARBiH.
Od početka 1995. do sredine 1997. godine je radio kao vojni ataše Republike BiH u Sjedinjenim Američkim Državama, a tokom tog perioda je učestvovao u Daytonskim mirovnim pregovorima kao vojni predstavnik u državnoj delegaciji.
Nakon povratka iz SAD obavljao je više različitih dužnosti u Vojsci Federacije BiH, te je bio komandant 1. korpusa, od početka novembra 2000. do kraja maja 2004. god.
Od 2018. godine radi i kao profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prije toga bio je dekan Američkog univerziteta u Sarajevu.
