Nenaseljeni otočić Veliki Školj prostire se na 21.677 četvornih metara u Malostonskom zaljevu kod Dubrovnika, a agencija preko koje se prodaje navodi da je idealan za glamping, naturizam, vjenčanja, privatne zabave, team builiding, probavanje kamenica…
Na otoku se nalazi borova šuma i kamena kuća izgrađena prije 1968. godine, a otok ima i vlastiti izvor pitke vode. Na otoku je ipak zabranjena svaka gradnja, no ako registrirate OPG, moguće je izgraditi još jednu manju kamenu kuću i zasaditi maslinike ili neku drugu kulturu.
Za kupovinu je potrebno izdvojiti tri miliona i 250 hiljada eura.
Kada je u pitanju kupovina otoka u Hrvatskoj, treba imati na umu da je na većini njih zabranjena bilo kakva gradnja jer je riječ o šumovitom ili poljoprivrednom zemljištu, a jedina je iznimka otvaranje ekonomije, no i tada je na zemljištu moguće graditi samo poljoprivredne objekte, odnosno podrume, spremišta za voće i povrće, plastenike, staje i slično.
Također, ako otok kupujete zbog vlastite privatnosti, morate biti svjesni da nikome ne možete zabraniti kupanje na otočnim plažama, pristup obali ili plovidbu u blizini otoka, piše Morski.hr.
Veliki i Mali školj godinama su predmet spora između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, iako su u privatnom vlasništvu braće Putica. Ovaj granični spor svojevremeno je riješen sporazumom Tuđman – Izetbegović koji u hrvatskom Saboru nikad nije ratificiran. Hrvatska je posljednji puta pokušala ratificirati sporazum Tuđmana i Izetbegovića 2012., za vrijeme vlade Zorana Milanovića, a neposredno prije ulaska Hrvatske u EU, no taj je pokušaj propao, baš kao i svi pokušaji da se sporazum potvrdi u parlamentu BiH.
Prema sporazumu, oba otoka trebala bi pripasti BiH, iako je Hrvatska osporavala to rješenje pozivajući se na katastarske knjige općina u okolini Neuma.
‘Već hiljadu puta su nas pitali pripadaju li otoci Hrvatskoj ili Bosni. Iskreno, volio bih da pripadaju Australiji’, rekao je svojevremeno Tihomir Putica.
