Prema upravo objavljenim podacima, vodeći francuski političari bez imalo su skrupula lobirali da proguraju Uber kroz legislativne procese
Uber i Pariz od samih su početaka imali vrlo kompleksnu i eksplozivnu vezu: francuska metropola bila je prvi grad izvan SAD-a koji je dobio tada revolucionarni model transporta na zahtjev. Lokalni taksisti nisu se libili koristiti šake kako bi spriječili infiltraciju američke tehnološke kompanije, a sudeći prema upravo objavljenim podacima, vodeći francuski političari uporno su i bez imalo skrupula lobirali kako bi progurali Uber kroz legislativne procese.
Tisuće i tisuće danas objavljenih dokumenata pokazuju kako je Uber vrbovao političare kao što su Emmanuel Macron i bivša povjerenica Europske komisije za digitalnu agendu Neelie Kroes kako bi im pomogli izbjeći (zaslužene) sudske konzekvencije. Papiri pokazuju i kako su nekadašnji šefovi Ubera osobno naređivali korištenje takozvanih "kill switch" prekidača, koji su sprečavali policiju da pristupi računalima kompanije prilikom racija.
Uber, doduše, danas tvrdi kako "ponašanje u prošlosti nije u skladu s njihovim današnjim vrijednostima" te kako je to danas "sasvim drugačija kompanija". Uberovi papiri su pravi trezor koji se sastoji od više od 124 tisuće dokumenata, uključujući 83 tisuće emailova i 1000 drugih datoteka s korespondencijom, a odnose se na razdoblje između 2013. i 2017. godine.
Dokumenti su dostavljeni Guardianu, koji ih je potom podijelio s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara i većim brojem svjetskih medijskih organizacija iz 29 zemalja. Ti dokumenti po prvi put otkrivaju kako je u lobističkom procesu vrijednom 90 milijuna dolara godišnje jedan od glavnih ciljeva bio regrutirati prijateljski nastrojene političare da pomognu Uberu u kampanji disrupcije europske taksi industrije.
Emmanuel i Travis odmah na ‘ti‘
I dok su francuski taksisti organizirali ponekad nasilne ulične prosvjede u nastojanju da zaustave Uberov prodor na tržište, Emmanuel Macron - sadašnji predsjednik Francuske - s kontroverznim osnivačem i tadašnjim glavnim direktorom tvrtke Travisom Kalanickom bio je na "ti". Macron mu je jasno govorio da će reformirati zakone u Uberovu korist.
Nadalje, tadašnja EU povjerenica za digitalnu agendu, a prije toga i za konkurentnost, nizozemska političarka Neelie Kroes, bila je u pregovorima da se pridruži Uberu nakon što joj istekne mandat dok je potajno lobirala za tvrtku, što predstavlja potencijalno kršenje etičkih pravila.
U to vrijeme Uber je bio ne samo jedna od najbrže rastućih svjetskih tvrtki, nego i najkontroverznijih - od brojnih sudskih slučajeva, preko optužbi za seksualno zlostavljanje pa do afere s curenjem podataka korisnika.
Pariz je, dakle, bio prvi grad u Europi u koji se Uber proširio. Otpor taksista bio je žestok, uz nasilne prosvjede na ulicama. U kolovozu 2014. godine ambiciozni bivši bankar Emmanuel Macron upravo je bio postavljen za ministra gospodarstva. Vidio je Uber kao tvrtku s velikim potencijalom za rast, koja bi mogla osigurati veliki broj radnih mjesta, prenosi BBC.
U listopadu je održao sastanak s Kalanickom i drugim menadžerima i lobistima, što je označilo početak dugog, ali i slabo poznatog Macronovog "poguranca" za Uber prema francuskoj vladi. Uberov lobist Mark MacGann taj je sastanak opisao kao "spektakularan susret kakav nikada dotad nije vidio", stoji u Uberovim papirima.
"Emmanuel" i "Travis" su odmah prešli na "ti" i susreli su se još najmanje četiri puta, pokazuju dokumenti, u Parizu i u Davosu. Francuski taksisti posebno su se razbjesnili novom uslugom UberPop iz 2014. godine, koja je omogućila nelicenciranim vozačima da nude svoje usluge po mnogo nižim cijenama.
Sudovi i parlament su to zabranili, ali Uber je nastavio pružati uslugu dok je trajao žalbeni postupak. Macron nije bio uvjeren da UberPop ima budućnost, ali je pristao raditi s kompanijom na pisanju zakona koji bi regulirali druge Uberove usluge. Nekoliko mjeseci kasnije Macron je potpisao zakon kojim su značajno umanjeni zahtjevi za licenciranje Uberovih vozača.
Puni angažman Neelie Kroes
Macronov glasnogovornik odgovorio je na Uberove papire u emailu: "Njegove funkcije prirodno su ga dovele do toga da se susretao s mnogim kompanijama koje su bile upletene u veliki pomak paradigme koji se događao tih godina u uslužnom sektoru, što se moralo potpomagati uklanjanjem administrativnih i regulatornih prepreka".
Uberovi papiri također pokazuju kako je veza te tvrtke s jednom od najvažnijih EU birokratkinja, potpredsjednicom Europske komisije Neelie Kroes, počela puno prije i bila puno dublja nego što je to dosad bilo poznato. Kroes je bila u pregovorima da se pridruži Uberovom savjetodavnom odboru prije nego što je napustila svoju posljednju poziciju u europskoj administraciji u studenom 2014. godine.
Pravila Europske unije nalažu da povjerenici moraju poštovati period "hlađenja" - tada je to bilo 18 mjeseci - tijekom kojih za bilo koji novi posao moraju dobiti posebno odobrenje Komisije. Kao povjerenica Kroes je nadgledala digitalnu agendu te konkurentnost i bila je istaknuti borac protiv Big Techa, propisujući visoke kazne Microsoftu i Intelu. U njezinoj zemlji Nizozemskoj usluga UberPop bila je posebno kontroverzna i dovela je do pravosudnih i političkih konzekvenci.
Sudac u Haagu zabranio je UberPop, a u ožujku 2015. Uberov ured u Amsterdamu bio je metom policijske racije. Novootkriveni emailovi pokazuju kako je Kroes zvala ministre i druge članove vlade kako bi ih nagovorila da odustanu od progona. Tijekom još jedne racije tjedan kasnije Kroes je opet kontaktirala jednog nizozemskog ministra, pokazuju Uberovi papiri, i - prema karakterizaciji u emailu - "maltretirala" nadležne političare.
Dokumenti pokazuju kako je Uber tražio da Neelie Kroes kontaktira ured nizozemskog premijera Marka Ruttea. U emailu iz listopada 2015. stoji: "Uspostavit ćemo pozadinsku vezu preko Neelie s predstojnikom ureda premijera kako bismo izvukli maksimalnu prednost tako što ćemo im dati prikaz "pobjede"".
Skandalozni ‘kill switch‘ prekidači
Potom je pisala vijeću za etiku Europske komisije kako bi zatražila dozvolu da se priključi Uberovom savjetodavnom odboru prije nego što istekne rok od 18 mjeseci te se kasnije žalila predsjedniku Komisije Jeanu-Claudeu Junckeru. Dozvola joj je odbijena, ali papiri pokazuju da je Kroes nastavila neformalno pomagati Uberu sve dok njezino imenovanje nije službeno objavljeno, neposredno nakon što je okončan period "hlađenja".
Kros negira da je imala ikakvu "formalnu ili neformalnu ulogu u Uberu" prije svibnja 2016. godine, kada je istekao rok za "hlađenje".
Jedna od najskandaloznijih stvari koje su proistekle iz Uberovih papira su takozvani "kill switch" prekidači. Kada bi policija pokucala na vrata, Uber je imao tu posljednju liniju obrane, "kill switch", prekidač koji je onemogućio policiji da pristupi problematičnim podacima na serverima kompanije.
Na taj način snage zakona nisu mogle pristupiti osjetljivim podacima Ubera, kao što su popisi vozača. Uberovi papiri potvrđuju prijašnje glasine o prekidaču i otkrivaju da je i sam Travis Kalanick upotrijebio taj mehanizam barem jednom. "Molim vas pritisnite kill switch ASAP (što je prije moguće, op. a.). Pristup se mora isključiti u AMS (Amsterdam, op. a.)", piše u emailu s Kalanickova računa.
Mehanizam je korišten, između ostalog, i u Kanadi, Belgiji, Indiji, Rumunjskoj i Mađarskoj te najmanje tri puta u Francuskoj.
Uber tvrdi da nema nikakav "kill switch" dizajniran da onemogući regulatorne upite bilo gdje u svijetu otkako je novi glavni direktor Dara Khosrowshahi preuzeo funkciju 2017. godine.
