Resorni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata Salko Bukvarević nedavno je u parlamentarnu proceduru uputio novi zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, koji bi trebao biti usvojen u što skorijem periodu, i što između ostalog zahtjevaju bivši borci koji su proteklih dana protestvovali na nekoliko lokacija u FBiH.
Demobiliziranim braniocem, u smislu ovog zakona, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća obrane i policije nadležnog organa unutrašnjih poslova, koji je učestvovao u pripremama za odbranu i odbrani Bosne i Hercegovine minimalno godinu dana neprekidno u periodu od 18.09.1991. do 23.12.1995. godine. Demobiliziranim braniocem dobrovoljcem smatra se i lice koje je kao maloljetno dobrovoljno stupilo u Oružane snage.
Prava iz ovog zakona imaju i članovi porodice demobilisanog borca.
Tako novi predloženi zakon demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica omogućava 15 najvažnijih prava. Svi demobilisani borci i članovi porodice demobilisanog borca imaju pravo na:
1. zdravstvenu zaštitu;
2. liječenje u inostranstvu, banjsko i klimatsko liječenje, jednokratnu novčanu pomoć za liječenje, prednost u korištenju usluga zdravstvenih ustanova; liječenje u drugom kantonu;
3. osiguranje povoljnijih uslova za zapošljavanje i prioritet pri zapošljavanju;
4. pomoć u slučaju smrti;
5. osnovno osiguranje;
6. prijevremeno povoljnije penzionisanje;
7. duži godišnji odmor po osnovu učešća u Oružanim snagama;
8. stambeno zbrinjavanje;
9. subvencija plaćanja naknade za pogodnost;
10. subvencija obaveze plaćanja naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište i naknade za uređenje građevinskog zemljišta;
11. dodjela sredstava za održivi povratak;
12. besplatni priključak na infrastrukturalne mreže (voda, električna energija, gas);
13. prednost pri smještaju u penzionerske domove i gerontološke centre;
14. osiguranje povoljnijih uslova školovanja;
15. pravo na izdavanje identifikacijske kartice demobiliziranog branioca
Demobilisanim borcima i članovimanjihovih porodica neće se ni na koji način moći uskratiti korištenje kompletne zdravstvene zaštite, bez obzira je li obaveznik uplate doprinosa za te osobe uplatio doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje.
Apsolutna zdravstvena zaštita
Važno je istaći da će Vlada FBiH u roku od 30 dana od stupanja ovog zakona donijeti konkretan propis o načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.
Među pogodnostima z aboračku kategoriju je i naknada troškova za liječenje u inostranstvu, ako je u pitanju oboljenje koje se ne može liječiti u BiH, zatim plaćeno banjsko i klimatsko liječenje na osnovu preporuke ljekara, liječenje u svim kantonima, kao i besplatni lijekovi za osobe kojima je dijagnosticiran PTSP.
Federalni, kantonalni, gradski i općinski organi uprave i upravne organizacije, javne ustanove i javna preduzeća čiji su osnivači Federacija Bosne i Hercegovine, kanton, grad ili općina, dužni su prilikom prijema u radni odnos dužni su osigurati prednost demobilisanim osobama i članovima njihovih porodica.
Pomoć porodici u slučaju smrti demobilisanog borca
U slučaju smrti demobilisanog borca, članovi porodice sa kojima je umrli živio u zajedničkom domaćinstvu u vrijeme smrti imaju pravo na troškove dženaze-sahrane, u visini prosječne neto plaće zaposlenih u Federaciji iz prethodne godine, ukoliko to pravo nisu ostvarili prema drugom propisu.
Također pravo na osnovno osiguranje ima demobilizirani branilac stariji od 60 godina koji je u Oružanim snagama proveo najmanje godinu dana, ako on i članovi njegove porodice nemaju sredstava za izdržavanje i ako stalno žive i imaju prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Pravo na osnovno osiguranje ima i žena demobilizirani branilac starija od 50 godina koja je u Oružanim snagama provela najmanje godinu dana, ako ona i članovi njene porodice nemaju sredstava za izdržavanje i ako stalno žive i imaju prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine. Iznos osnovnog osiguranja utvrđuje se u visini od 25% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji za prethodnu godinu.
Demobilizirani branioci koji nemaju stan ili kuću, niti koriste stan u svojstvu nosioca stanarskog prava imaju pravo na pomoć u rješavanju stambenog pitanja u skladu sa kantonalnim propisima, a prema sredstvima kantona predviđenim za te namjene.
Demobilisani borci također imaju pravo na subvencioniranje troškova naknade za pogodnosti za izgradnju porodične stambene zgrade za vlastite potrebe netto građevinske površine do 200 m2 kada prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje. To se odnosi i na dogradnju, nadziđivanje, preuređenje krovišta i potkrovlja, pretvaranje zajedničkih prostorija i rekonstrukciju kojom se povećava dotadašnja površina do 100 m2 netto građevinske površine.
Pored toga demobilisano borci po novom zakonu će imati pravo, kada prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje, na subvencioniranje naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište i naknade za uređenje građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje individualnog stambenog objekta za vlastite potrebe, površine do 400 m².
Kazne za neprovođenje zakona
Također je određeno i pravo na besplatni priključak na infrastrukturalne mreže (voda, električna energija, gas), pod uvjetom da stambeno pitanje rješavaju prvi put i da stambeni objekat posjeduje elektroenergetsku saglasnost, odnosno adekvatnu saglasnost drugih javnih preduzeća.
Demobilizirani branioci imaju apsolutnu prednost prilikom smještaja u sve javne ustanove koje se bave smještajem starih i iznemoglih osoba, a čiji je osnivač Federacija BiH, kantoni, gradovi i općine, ukoliko nemaju članova porodice koji su po Porodičnom zakonu Federacije BiH dužni da ih izdržavaju.
Djeca demobiliziranih branilaca, pod uslovom da su ispunili bodovni minimum, odnosno da su zadovoljili na prijemnom ispitu, imaju prednost pri upisu u javne srednjoškolske i visokoškolske ustanove. Djeci nezaposlenih demobiliziranih branilaca koji nemaju sredstava za izdržavanje prema podacima Centra za socijalni rad, osigurat će se besplatni udžbenici za vrijeme obaveznog školovanje.
Važno je istaći da zakon propisuje novčane kazne od 3.000 do 10.000 KM za odgovorne osobe i ustanove/javna preduzeća, koja korisnicima ovog zakona uskrate prava koja im pripadaju.
(Izvor: Klix.ba)
