Iz Međunarodne organizacije za migracije u Bosni i Hercegovini upozoravaju da bi se za mjesec dana mogli suočiti sa humanitarnom krizom. Šta bi, pak, za državu mogao značiti novi plan Evropske komisije za migracije i azil, ako se zna da je prethodni doživio neuspjeh. Novom planu najprije će trebati zeleno EU svjetlo. Takvo političko jedinstvo čeka se već petu godinu i u BiH za ozbiljan pristup u rješavanju migrantske krize.
Plan Evropske unije trebao bi ubrzati proces deportacija i ravnomernije razmještanje tražilaca azila u zemljama članicama. No, funkcionisanje bi moglo biti upitno već u ključnom dijelu svojevrsne “obavezne solidarnosti” koja omogućava članicama izbor - da li će prihvatiti migrante ili finansirati povratak onih kojima su odbijeni zahtjevi za azil.
"Biće novi obavezni način provjera pristiglih na svim granicama. Trenutno, jedina obaveza članica je da uzmu otiske prstiju onih koji dolaze neregularno i da ih jednostavno registruje. Po novim pravilima svi pristigli će moraći proći kroz detaljan zdravstveni, sigurnosni i identitetski pregled. To će omogućiti da osobe odmah budu upućene na odgovarajuće mjesto i u pravu proceduru. Svi oni koji ne budu imali izgleda da dobiju azil, jer dolaze iz zemalja s niskom stopom odobrenja, proći će kroz brzi granični proces koji će obraditi zahtjeve za azil i njihov povratak. Ovo će osigurati brz sistem na našim vanjskim granicama koji će omogućiti ljudima da izbjegnu sadašnje crne rupe, uska grla i blokade koje imamo u trenutnom sistemu", smatra Margaritis Schinas, potpredsjednik Evropske komisije.
Migranti sa područja Evropske unije, iz Grčke, vrlo brzo stižu do BiH. Od početka godine bilježi se više od 12 i po hiljada ilegalnih ulazaka. Kritična tačka je na istoku zemlje. Metafora direktora Granične policije BiH da je bh. granica poput švajcarskog sira, trebala je - tako pojednostavljenim poređenjem ukazati na stari problem kadrovske nepopunjenosti ove institucije. U međuvremenu je resor bezbjednosti dobio novog ministra, a trebao bi biti objelodanjen i novi plan čiji se obrisi samo naziru.
"Mi imamo Pravilnik koji je star 20 godina i koji uopće nije predviđao ovu situaciju. Još jedan apsurd – mi imamo Pravilnik star 20 godina koji nije poznavao sedam novoformiranih graničnih prelaza, a mi moramo na njih rasporediti ljude. Ponavljam i apeliram – potrebni su nam novi zakoni, podzakonski akti, to su osnovni alati u rukama policijskih struktira da bi prevladali ne samo redovne, već i izvanredne. Za izvanredne okolonosti potrebna je i takva organiziranost u državi", ocjenjue Zoran Galić, direkor Granične policije BiH.
"Prije nekih dvadesetak dana Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o prijemu novih 300 pripadika GP – od čega 250 graničnih policajaca i 50 mlađih inspektora. Mi to vidimo kao prvi korak, a administrativni dio prijema je u toku. Tako želimo da prepoznamo jednu realnost stanja opterećenosti granice BiH i potrebe da se Graničnoj policiji stvore kvalitetnije kadrovske pretpostavke da odgovare na te zahtjeve", dodaje Selmo Cikotić, ministar bezbjednosti BiH (SDA).
O problemima sa kojima su se suočavali, danas otvoreno govore pojedini bivši minsitri uz poruku aktuelnom – da će izostati politička podrška za prijedloge i planove.
"Ministre Cikotiću slušaš priče pojedinih poslanika – treba ovo, treba ono. Svi te lažu, ni od koga nemoj očekivati pomoć, a pomoć je da se izdvoji ogroman novac da BiH, odnosno da se Granična policija materijalno i tehnički opremi, pa i kadrovski, barem na nivou država u regionu", ističe Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti BiH (SDS).
"Poznato mi je da iz Granične policije stalno govore o tome, ali i ministar Cikotić i prethodni ministri. Međutim, kada vas ne čuje neko ko odlučuje - onda je to problem. U ovoj sada situaciji kada dođe do bolje saradnje entiteta Republika Srpska, to će sigurno poboljšati odnose i u Vijeću ministara BiH", tvrdi Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
Predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine izjavio je da bi bilo važno da se postigne konsenzus da migranti ne mogu slobodno i nekontrolisano da se kreću po BiH i na taj način ugrožavaju bezbjednost građana. Zoran Tegeltija dodaje da je potrebno obezbijediti adekvatan tretman osobama koje žele da se zadrže u zemlji, a dolaze iz ratnih područja.
