Opštine i gradovi u Pounju u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Hrvatskoj ne žele radioaktivni otpad na ovom pograničnom području i traže od vlasti Bosne i Hercegovine i Hrvatske da uvaže mišljenje građana, poručeno je danas sa sastanka održanog u Dvoru.
Ministar za građevinarstvo, prostorno uređenje i ekologiju u Vladi Unsko-sanskog kantona Adnan Alagić rekao je da su u proteklom periodu organizovane brojne aktivnosti na sprečavanju namjere Hrvatske da radioaktivni otpad odlaže na području opštine Dvor, ali da nije bilo rezultata.
"Trudićemo se da svi zajedno - opštine i gradovi u Pounju u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Hrvatskoj dopremo do vlasti u Hrvatskoj. Nismo zadovoljni ni dosadašnjim aktivnostima sa nivoa BiH u vezi sa ovim problemom, ali ćemo preduzeti sve da institucije budu maksimalno angažovane", naveo je Alagić.
On je dodao da će biti angažovana ekološka i udruženja građana, te da će ovo pitanje u narednom periodu biti prisutno u javnosti.
"Nepravda je prema našoj regiji i narodu koji ovdje živi da tu bude skladišten radioaktivni otpad. Nema pravo ni vlast Hrvatske, niti BiH da ugrožava građane", poručio je Alagić.
Gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević smatra da problem odlaganja radioaktivnog otpada mora konstantno biti tema broj jedan u BiH jer na to ne gledaju svi jednako, prenosi N1.
"Moramo se izboriti da ovo ne bude problem nekoliko lokalnih zajednica, već pitanje dvije zemlje. Naše mišljenje je da radioaktivni otpad treba skladištiti tamo gdje je nastao. Građani naše regije nisu imali korist od nuklearne elektrane `Krško` i nije ljudski i pošteno da sad trpe zbog negativnih efekata odlagališta", kaže Ogrešević.
Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača smatra da Hrvatska treba da prihvati ponudu Slovenije da radioaktivni otpad iz elektrane "Krško" bude odlagan na lokaciji Vrbine jer za to postoji saglasnost lokalne zajednice.
"Oni su imali naknadu šest miliona evra godišnje ili za 60 godina rada elektrane 360 miliona evra, a nakon svega žele sve počistiti i radioaktivni otpad donijeti kod nas da imamo problem narednih hiljadu godina. BiH treba da zaštiti svoje građane", naglasio je Drljača.
On smatra da na osnovu međunarodnih konvencija čije su potpisnice BiH i Hrvatska treba naći rješenje, bilo da je riječ o arbitraži ili tužbi.
Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina rekao je da je ova lokalna zajednica od početka protiv lokacije Trgovska gora i mikrolokacije Čerkezovac, što su potvrdili i Opštinsko vijeće i zborovi građana.
"Lokacija Čerkezovac još je u nadležnosti vojske. Radioaktivni otpad iz elektrane `Krško` se ne odlaže u kasarni, a nemamo zvanične informacije da li se odlaže institucionalni u koji spada i vojni otpad. Na jednoj od javnih rasprava održanih u Dvoru predstavnici Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost su naveli da na toj lokaciji već ima vojnog otpada", naveo je Arbutina.
Poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH Jasmin Emrić rekao je da vlasti sa obje strane granice imaju pasivan odnos prema lokalnim zajednicama po pitanju planiranog odlaganja radioaktivnog otpada.
"Stav BiH je ranije jasno definisan, to je protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Mislim da na nivou BiH nije dovoljno urađeno da se taj stav prenese vlastima Hrvatske, a, iako je prenesen, nemamo dovoljno informacija", kaže Emrić.
On smatra da Hrvatska pasivnim stavom i neodgovaranjem na protivljenja iz BiH prikriva propuste prilikom izbora lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada.
"Predsjedništvo BiH je usvojilo zaključak kojim od Hrvatske traži da se iz planova za odlaganje radioaktivnog otpada izuzme lokacija Čerkezovac. Nemamo informaciju da li je stigao odgovor iz Hrvatske", napomenuo je Emrić.
On kaže da institucije BiH treba da konstantno rade na rješavanju ovog problema i da o tome informišu javnost, a ne da tek nakon što iz lokalnih zajednica upute apele i zahtjeve.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad, koji je obavezna da preuzme iz nuklearne elektrane "Krško", odlaže u kasarni "Čerkezovac" u opštini Dvor u neposrednoj blizini opštine Novi Grad.
