Prema njenim riječima psihološki simptomi zbog kojih se najviše traži pomoć su povezani sa depresijom i anksioznošću. Depresija je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na trećem mjestu po broju oboljenja u svijetu, a predviđanja su da će do 2030. biti na prvom. Pandemija COVID-19 dodatno je naglasila probleme u mentalnom zdravlju kod gotovo čitave populacije, a naročito kod rizične skupine, starijih i hroničnih bolesnika, ali i kod djece i mladih, ističe dr. Okanović. Istraživanje koje je sproveo UNICEF pokazuje da jedno od četvero djece doživljava više simptoma lošeg mentalnog zdravlja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija je vodeći uzrok bolesti mladih dok je samoubistvo vodeći uzrok smrti mladih između 15 i 29 godina.
Doktorica Okanović ističe da roditelji trebaju prvi primijetiti promjene u ponašanja kod svoje djece, i nikako ih ne smiju ignorisati, već priznati da dijete ima problem i bez ikakvog straha ili srama zatražiti pomoć stručnjak iz ove oblasti.
Dobro je da se svijest stanovništva u pogledu značaja ovog problema i patnje ljudi sa psihičkim poremećajima polako mijenja na bolje, dodaje naša sagovornica i da se sve češće odlučuju zatražiti psihološku pomoć. Loše mentalno zdravlje ometa sve aspekte života mladih, općenito čitave populacije i zato mora biti prioritet svima. Važno je ulagati u mentalno zdravlje svih, naročito djece, pokušati izbaciti stres koliko možemo, a djecu voljeti i slušati, savjetuje dr. Okanović.
U 2020. godini prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, ukupan promet antidepresiva je iznosio 9.306.483,62 KM što je 1,25% ukupnog prometa lijekova u BiH.
