Rusejla Halilović: Moć ženama niko ne može oduzeti. Danas su one moderni stubovi svakog društva, jake i neovisne, ali i savitljive kada je potrebno zaštiti porodicu i društvo u cjelosti.
Kad je riječ o ženama u politici, dezinformacijske kampanje najčešće uključuju napade, agresiju te online zastrašivanje i uznemiravanje i koriste se postojećim rodno stereotipnim okvirima o ženama u politici. Cilj svega navedenog je slanje poruke da ženama nije mjesto u političkom životu. Ovisno o načinu oblikovanja priče od strane različitih aktera (narativu), rodna se stereotipizacija očitava u prikazima javno istaknutih žena kao nepouzdanih, nedovoljno pametnih, previše emocionalnih, devijantnih, nemoralnih, pretjerano seksualnih, ljutih osoba, ali i žrtava kojima je potrebna zaštita. Sve to ih čini nepogodnima za sudjelovanje u javnom i političkom životu. I bez dezinformacijskih kampanja, ranije analize pokazale su da izborne kampanje u Bosni i Hercegovini „podliježu uobičajenim stereotipima o ženama kao nedovoljno adekvatnima za ravnopravno učešće u politici.
Incident koji se desio jučer kandidatkinji za Gradsko vijeće grada Srebrenika ispred SDA GO Srebrenik Almi Musić Omerović koja je nazvana pogrdnim imenima , udareno joj na čast, moral i sve ono što krasi jednu izuzetno pametnu, sposobnu, porodičnu i časnu ženu je krajnje degutantno i nisko. Živimo li zaista u društvu koje garantuje svakom pojedincu ostvarenje slobode, pravo na jednakost i ravnopravnost, jednako prvo na participaciju i odlučivanje u svim društvenim tokovima?
Za pravo na ravnopravno učešće žena i muškaraca u društvenim procesima i promjenama evropsko društvo zalaže se već nekoliko stotina godina. Ovo pravo predstavlja jedno od temeljnih principa demokratskog upravljanja.
Proces uvođenja rodne ravnopravnosti u sve oblasti društvenog života podrazumijeva djelovanje u smislu promjene svijesti svih društvenih subjekata, ali, istovremeno pokazuje uzroke i posljedice diskriminacije po osnovu pola.
Ovo je veoma dugotrajan i nimalo lak proces koji uveliko zavisi od brojnih društvenih prilika i dešavanja na globalnom, regionalonom i lokalnom nivou. Najuočljiviji primjeri rodne neravnopravnosti ogledaju se u učešću žena u javnom i političkom životu, što je odraz njihovog položaja u društvu. Rodnoj ravnopravnosti još uvijek se ne pridaje veliki značaj i ne smatra se prioritetom u razvojnim i drugim strategijama. I dalje se to pitanje, odnosno problem ili preciznije „ineteres nekih žena“ tumači kao „to nešto tamo“ čime se žene bave kako bi preuzele „moć muškarcima“.
Kako raste broj žena koje se uključuju u političke aktivnosti, tako raste vidljivost, ali napadi. Žene i u svijetu i u Bosni i Hercegovini plaćaju za svoju političku participaciju veliku cijenu.
A u Bosni i Hercegovini posebno članice, žene SDA stranke. Činjenica da se nasilje dešava nad ženama u politici, da je ono često i medijski vidljivo i da vrlo često prođe bez ikakvih reakcija javnosti, zato kao neko ko je članica i potpredsjednica komisije za ravnopravnost spolova Gradskog vijeća Tuzla (do inplementacije predstojećih izbora koji se održavaju 6.oktobra) i kao delegatkinja Skupštine Organizacije žena SDA Tuzlanskog kantona imam moralnu i ljudsku obavezu da reagujem. Pozivam MUP TK-A, OSCE, Nevladine organizacije da uzmu učešće u ovom slučaju. Da se nekoj drugoj ženi ne bi desilo i isto.
Moj stav je vrlo jasan a to je da niti jednoj ženi u politici , ma kojoj političkoj stranci da pripada ovakve stvari se ne smiju dešavati. – izjavila je Rusejla Halilović
