Na prvom i posljednjem putovanju Titanica preko Atlantika nalazila su se i četiri Bosanca i Hercegovca: Ćerim Balkić (26), Ejdo Rekić (38), Husein Sivić (40) i Redžo Delalić (25).
Trojica su bila iz Bosanske Krupe, a Ređo Delalić je bio iz naselja Batići koje pripada općini Bosanskoj Krupi.
Na putovanje su se ukrcali 10. aprila 1912. godine.
Krenuli su tada u gradić Harrisburg u Pennsylvaniji kao radnici, a ukrcali su se u Southamptonu. Okarakterisani su tada kao putnici treće klase, prema cijeni karte koja je bila sedam funti.
U Pennsylvaniji je tada već postojala kolonija iseljenika iz Bosanske Krajine.
Na 100. godišnjicu potonuća ovog broda praunuk Ejde Rekića, Nijaz Tatarević, u Bosanskoj Krupi je podigao spomen-ploču poginulim Krupljanima.
O njima se čak i govori u knjizi "100 godina Bošnjaka u Americi", u dijelu koji govori o potonuću Titanica.
Inače, Titanic je krenuo luke u gradu Southampton na svoje prvo putovanje. Kapetan Edward John Smith je namjerno krenuo kraćim kursem, sjevernijim od propisanog i time zanemario potencijalne opasnosti od sudara sa santama leda.
Uradio je to u nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika u svom prvom putovanju u New York.
Četiri dana nakon polaska, 14. aprila 1912. godine u 23:40 sati Titanic se pri brzini od 22 čvora sudario sa ledenim brijegom, koji ga je prepolovio na dva dijela.
U 02:40 sati iza ponoći Titanic je potonuo.
Prvi brod koji je stigao u pomoć Titanicu je bio brod Carpathia. Od 2.227 putnika i članova posade, samo njih 706 je preživjelo katastrofu.
Utopilo se 1.517 osoba, od toga 1.360 muškaraca i 157 žena i djece.
Sama izgradnja broda trajala je tri godine, a više od 3.000 radnika je bilo angažovano na izgradnji. Procjenjuje se da bi prema današnjim vrijednostima novca, gradnja koštala blizu 167 miliona dolara.
Danas Titanic počiva na dubini od skoro četiri kilometra, a razbacani dijelovi broda prostiru se na površini od gotovo 39 kvadratnih kilometara.