Tako je UIO u 2021. godini prikupio više od 8,4 milijarde KM, Porezna uprava Federacije BiH 5,6 milijardi, a Poreska uprava Republike Srpske 2,7 milijardi KM.
"Ovi podaci ohrabruju i bude nadu u oporavak ekonomije u Bosni i Hercegovini. Kada su u pitanju direktni porezi, s obzirom na to da se FBiH još uvijek nije vratila na nivo broja zaposlenih radnika prije početka pandemije, razlog za povećanje naplate javnih prihoda, prije svega doprinosa, treba tražiti u činjenici da su privrednici u proteklom periodu povećavali plate radnika, dijelom zbog masovnog napuštanja BiH, što čak i na manji broj zaposlenih radnika dovodi do povećanja u naplati javnih prihoda. Na nivou BiH, kad su u pitanju indirektni porezi ili porezi na potrošnju, više je razloga za rast prikupljenih prihoda. Prvi razlog se ogleda u samom rastu cijena – inflaciji, gdje imamo veći rast prikupljenih poreza zbog veće osnovice za obračun", kazao je za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Kao najbolji primjer velikog povećanja cijena u proteklom periodu Hadžić je naveo ulje, pojašnjavajući kako pri trenutnoj cijeni ulja država ubire više PDV-a danas nego prije nekoliko godina.
"Drugi razlog je snažan rast inostrane potražnje i rast cijena u inostranstvu, što je dovelo do većeg izvoza iz BiH, a time i veće potrošnje unutar države. Treći razlog je generalno veća potrošnja stanovništva nakon ukidanja lockdowna i restriktivnih mjera", istakao je Hadžić.
Prikupljeni novac od indirektnih poreza, pojasnio je, troši se prema onome što je predviđeno budžetima, to jeste putem budžetske potrošnje.
"Za očekivati je da zbog rasta cijena, to jeste inflacije, u narednom periodu bude veći pritisak od zaposlenika javnog sektora za značajniji rast plata. Ukoliko do toga zaista i dođe, dio ovih prikupljenih prihoda od poreza će biti usmjeren i za finansiranje rasta plata. S obzirom na to da su prikupljeni veći iznosi poreza, bilo bi logično da se ovaj rast usmjeri u produktivnije svrhe ili da se konačno rastereti privreda, čime bi se dao ogroman stimulans našoj ekonomiji", kaže Hadžić.
Iznos povećanja za otplatu vanjskog duga u ovoj godini je manji nego što je ostvaren rast prihoda.
"Ipak, u narednoj godini se može očekivati da Republika Srpska vrati novac u cjelokupnom iznosu koji su dobili putem emisije obveznica na Bečkoj berzi, što će biti vrlo izazovno planirati u narednom budžetu, jer ekonomija nije ostvarila takav rast da bi se mogao kroz rast poreza osigurati iznos potreban za vraćanje duga. Izazovno će biti pronaći bar nove izvore prihoda kako bi se pokrila otplata takvog duga, na što je struka već davno upozoravala", zaključuje Hadžić
