Ovaj projekt realizira Svjetska banka uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA).
Predstavljenom dokumentacijom je predviđena sanacija i prilagođavanje nesanitarnih odlagališta, odnosno pretvaranja u lokacije sa sanitarnim načelima odlaganja otpada.
"-Projektnim zadatkom je bilo predviđeno razmatranje mogućnosti daljeg korištenja postojećih deponija u Bihaću i Bosanskoj Krupi. Svjesni smo činjenice da oba ova rješenja nisu u skladu s postojećim planovima, s obzirom da ne poštuju regionalni pristup, pa ovo možemo okarakterisati planom B ukoliko se ne donesu nove odluke.
Tako je izvršena sveobuhvatna procjena mogućnosti korištenja ovih deponija, odnosno troškovi i uticaj na okoliš" – rekla je Melina Džajić-Valjevac iz konsultantskog tima za izradu projektne dokumentacije deponija u Bihaću i Bosanskoj Krupi, prenosi Fokus.ba.
Resorno kantonalno ministarstvo podržava aktivnosti Svjetske banke, jer Unsko-sanski kanton trenutno nema nijednu sanitarnu deponiju.
"-Naš put je bio regionalni princip, odnosno regionalna deponija za osam gradova i općina USK, međutim to nije realizirano i u ovom trenutku o tome uopšte ne možemo ni govoriti. Zato podržavamo ovaj projekt, jer bismo barem uredili neke postojeće nesanitarne deponije.
Deponija u Bosanskoj Krupi je u interesu i grada Cazina i općine Bužim, jer one imaju dogovor i zainteresirane su za uređenje zajedničke deponije. U Bihaću smo već riješili problem otpadnih voda i postoji veliki interes i za rješavanje pitanja sanitarne deponije" – naglasio je ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK Adnan Alagić.
Istaknuto je da bi za uređenje deponija u Bihaću i Bosanskoj Krupi bilo neophodno oko 10 miliona KM. Još uvijek nije prezentiran i plan finansiranja, ali je sasvim jasno da lokalne zajednice same ne bi mogle snositi te troškove.
