On navodi da su četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga, u kojima je utvrđeno postojanje sistemske diskriminacije u Ustavu BiH i Izbornom zakonu BiH, gotovo u cijelosti suprotne od odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Božo Ljubić, te da jako je teško pomiriti te dvije pravne situacije, jer su one u svome meritumu potpuno različite, u tolikoj mjeri da jedna drugu eventualno pobijaju ili isključuju, i to iz dva razloga.
"Četiri presude iz Strassbourga govore većinom o izboru člana Predsjedništva BiH, dok odluka Ustavnog suda BiH u predmetu 'Ljubić' govori isključivo o popunjavanju Doma naroda FBiH jer je to i apelant tako tražio, odnosno u toj odluci nije razmatran izbor članova Predsjedništva BiH", kaže Komšić.
Ideja o takozvanom „legitimnom predstavljanju“, rekao je Komšić, tek je dijelom manipulativne interpretacije odluke Ustavnog suda BiH pri čemu je, smatra član Predsjedništva BiH, stvorena vještačka atmosfera o potrebi izmjena na način kako to jedna politička grupacija vidi, „a što bi nas udaljilo od bilo kakve dalje europske priče.“
"Istina je sasvim drugačija. Suština je relativno jednostavna. Svojim potpisom ili ratifikacijom Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njenim uvrštavanjem u Ustav BiH, Bosna i Hercegovina se obavezala da će tom međunarodnom aktu dati prednost u odnosu na sve domaće zakone, što svakako uključuje i Izborni zakon BiH. Još preciznije, prvo se moraju provesti četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga, što imperativno zahtijeva i izmjene Ustava BiH, pa onda na bazi toga novoga ustavnog rješenja, potrebno je obaviti izmjene Izbornog zakona BiH. Tako bi izgledao tačan redoslijed koraka", pojašnjava Komšić.
„Zato je veoma važno, što ponavljam često u susretima sa predstavnicima međunarodne zajednice, da Europska unija i sve njene članice ne smiju odustati od europskih vrijednosti i normi kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, jer bi stvaranje takvog eventualnog presedana značilo direktno podrivanje temelja Europske unije.“
"Siguran sam kako to briselska administracija Europske unije jako dobro zna, kao što to znaju i europske institucije, a izvjesno je da to znaju i zemlje članice Europske unije. Vjerujem kako će to biti obznanjeno i kroz mišljenje Europske komisije o statusu kandidata za Bosnu i Hercegovinu", rekao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
On je kazao da radi europskih normi, njenih vrijednosti i standarda, jako je važno ustrajati u borbi protiv svih diskriminatornih odredbi iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, kao i protiv politika koje bi na postojeću diskriminaciju uvodile nove i dodatne oblike diskriminacije, kao na primjer, da se eventualno utvrdi nejednaka vrijednost glasa prilikom izbora u Bosni i Hercegovini, što zagovaraju određene političke struje, prije svega takozvani HNS.
"Ako bi tako nešto prošlo, to bi značilo i kraj europskog puta za Bosnu i Hercegovinu, pa otuda i moje izjave da je ulazak u procedure formiranja vlasti inspiriran time da se zaustave takve ideje o eventualnim izmjenama Izbornog zakona BiH koje bi sadržavale bilo koji oblik diskriminacije i narušavanja osnovnih ljudskih prava. Nasuprot toga, zagovornik sam prihvaćanja cjelokupne europske pravne stečevine i njeno inkorporiranje u domaće zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, u što svakako potpada i Izborni zakon BiH. To je princip za kojeg se vrijedi politički boriti", zaključio je Komšić.
