Suđenje za ubistvo počelo je 17 godina kasnije, u junu 2015. godine, a na optužnici su se našla četverica nekadašnjih pripadnika Državne bezbednosti - DB: šef DB-a Radomir Marković, prvi čovjek beogradskog odjela DB-a Milan Radonjić te operativci Ratko Romić i Miroslav Kurak, koji se tereti kao počinitelj ubistva.
Od četverice optuženih, Marković izdržava kaznu po presudi za ubistvo premjera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine, Romić i Radonjić se brane sa slobode, dok je Kurak u bijegu, lociran je navodno u Africi, ali je nedostupan srbijanskom pravosuđu.
Presudu će, četiri godine poslije početka suđenja, saopćiti predsjednica tročlanog sudskog vijeća Snežana Jovanović, prenose Agencije.
Veza s Mirjanom Marković
Tužiteljstvo je za optužene tražilo maksimalne kazne od po 40 godina zatvora, premda je prvooptuženi Marković na tu kaznu već osuđen zbog ubistva Đinđića, počinjenog dok je Marković bio na čelu DB-a.
Kao nalogodavac ubistva u javnosti se spominjala Mirjana Marković, supruga nekadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića, ali politička pozadina atentata na Ćuruviju službeno nije otkrivena.
Mirjana Marković je, desetak dana prije nego što je Ćuruvija ubijen, na sjednici Direkcije Jugoslavenske ljevice - JUL, optužila Ćuruviju da je izazvao bombardiranje SR Jugoslavije i rekla kako će mu narod suditi.
Neposredno uoči ubistva u Politici Ekspres objavljen je tekst autora Miroslava Markovića "Ćuruvija dočekao bombe", a pročitan je istog dana i u udarnim terminima Radio-televizije Srbije.
Autor teksta, koji je ocijenjen "jednim od najsramnijih u istoriji srpskog novinarstva", citira poruku Mirjane Marković: "Izdaja nije uvek i neizostavno bila direktna i brutalna...", te dodaje kako joj je "vlasnik jednog beogradskog dnevnog lista rekao da podržava Sjedinjene Američke Države u njihovoj želji da bombarduju Srbiju i da će bombardivanje Srbe naučiti pameti".
U nastavku teksta navedeno je da je riječ, "dabome, o Slavku Ćuruviji".
NATO je poduzeo kampanju bombardiranja SR Jugoslavije od marta do juna 1999. godine, kako bi istjerao srbijanske snage sa Kosova i prekinuo ubijanje i protjerivanje Albanaca tokom srbijanske borbe protiv pobunjenika.
Vučićev stav o ubistvu
Slavko Ćuruvija bio je krajem osamdesetih godina novinar i urednik tadašnje Borbe, prvog dnevnog lista koji se otvoreno suprotstavljao Miloševiću i njegovoj politici.
Ćuruvija je u vrijeme vladavine Miloševića imao kontakte s većinom političara, a bio jedan od rijetkih novinara koji su imali pristup Mirjani Marković.
Tokom 1998. godine, u vrijeme policijske akcije protiv pobunjenih Albanaca na Kosovu, Ćuruvijin Dnevni telegraf bio je privremeno zabranjen.
List je prestao izlaziti kad je počelo bombardiranje SR Jugoslavije.
U vrijeme ubistva Ćuruvije, na pravoslavni Uskrs 1999. godine, ministar informiranja u Vladi Srbije bio je današnji šef države Aleksandar Vučić.
Upravo je Vučić u jednoj od ocjena te egzekucije rekao kako iza ubistva stoji država.
Vučić je krajem novembra 2013. godine, vršeći dužnost prvog potpredsjednika Vlade, izjavio je kako će se to uskoro "pokazati i dokazati", jer su akteri te likvidacije još živi.
U emisiji "Teška riječ" na TV Pink Vučić je tada rekao da je Ćuruviju likvidirala država, vlast koja je ubijala neistomišljenike i protivnike.
"To je strašan problem za našu zemlju", kazao je on i dodao kako je jasno da je riječ o vlasti čiji je dio i sam bio, ali je naglasio da u tome nije učestvovao, niti je o tome bilo što znao.
