Po Ustavu i zakonu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine kreira Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a provodi Vijeće ministara, u konkretnom slučaju Ministarstvo vanjskih poslova.
U praktičnom smislu to znači da Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović su iznad bilo kakvih smjernica u vanjskoj politici, koje su definirane stranačkim sporazumima o formiranju vlasti.
Štaviše, može se reći da su stranački sporazumi koji tretiraju pitanje vanjske politike Bosne i Hercegovine, zadiranje u ustavne nadležnosti države.
Obzirom da su NATO integracije jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Bosne i Hercegovine, a što je definirano Strategijom vanjske politike koju je usvojilo Predsjedništvo BiH i članom 84. Zakona o odbrani, postavlja se pitanje, kako je moguće da se ovo pitanje od primarnog značaja za državu, a koje je u nadležnosti Predsjedništva BiH, razmatra a da u sve nije uključeno Predsjedništvo BiH.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić jučer je zatražio od kandidatkinje za mandatarku novog Vijeća ministara da pojasni šta se dešava sa NATO integracijama i da li njen program predviđa povećanje budžeta za resor odbrane.
Međutim, drugi probosanski član Predsjedništva BiH Denis Bećirović još uvijek se ne oglašava u vezi sa dodatnim pojašnjenjima o NATO putu koje bi trebala da ponudi Borjana Krišto kao kandidat nove političke koalicije, pa se stiče dojam da Bećirović prepušta nadležnosti Predsjedništva BiH iz oblasti vanjske politike stranačkim organima, te ulazi u ulogu pukog izvršioca političke volje stranačkih lidera.
To svakako odudara od Bećirovićevih proklamiranih stavova da se neće voditi uskostranačkim nego državnim interesima kada ke riječ o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine.
Međutim, još uvijek nije kasno da se Bećirović probudi i ne dopusti da se političke stranke igraju sa nadležnostima Predsjedništva BiH i preotimaju iste.
