Izricanje pravosnažne presude Ratku Mladiću, koje je sudski Mehanizam u Hagu planirao za maj, trebalo bi da bude odgođeno zato što je jedan sudija Apelacionog vijeća preminuo, navodi Beta.
Haški sud saopštio je da je preminuo Gberdao Gustave Kam iz Burkine Faso, sudija petočlanog Apelacionog vijeća koje razmatra žalbe Mladićeve odbrane i tužilaštva na prvostepenu presudu.
Predsjednik suda Carmel Agius je, kako je iz Haga saopšteno kasno sinoć, umjesto preminulog sudije Kama (62) u Apelaciono vijeće imenovao sudiju Mustaphu El Baaja iz Maroka.
Po pravilima suda, novom sudiji mora se dati izvjesno vrijeme da se upozna s predmetom prije nego što Apelaciono vijeće nastavi sa razmatranjem pravosnažne presude Mladiću.
Iz toga proizlazi, kako navodi Beta, da će donošenje i izricanje pravosnažne presude, koje je predsjednik Agius u posljednjem izvještaju Vijeća sigurnosti UN-a najavio za maj, morati da bude odloženo.
Okončanje haškog procesa Mladiću već je nekoliko puta odgađano zbog pandemije korona virusa i operacije kojoj je Mladić bio podvrgnut u martu prošle godine.
Mladić je posljednji put u haškoj sudnici bio u avgustu prošle godine za vrijeme rasprave o žalbama na prvostepenu presudu.
Suđen za genocid
Generala Mladića (77), ratnog komandanta Vojske Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini, Haški tribunal je 22. novembra 2017. nepravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici; progona Hrvata i Muslimana širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1992-95.
Tribunal je Mladića oslobodio krivice za genocid u još pet bosanskih opština.
Odbrana je žalbom tražila da Mladić bude oslobođen ili da mu se ponovo sudi, tvrdeći da tužilaštvo nije dokazalo njegovu krivicu.
Tužioci su žalbom zahtjevali da Mladić bude proglašen krivim i za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u pet opština u BiH.
Prvu optužnicu protiv Mladića, Haški tribunal je podigao u novembru 1995, a on je u bjekstvu bio do kraja maja 2011. kada su ga u Lazarevu kod Zrenjanina uhapsile vlasti Srbije i, potom, izručile u Hag.
