Profesor Ćazim Sadiković preminuo je danas u popodnevnim satima u Sarajevu nakon duže bolesti, saopćeno je iz Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, čiji je bio član.
Ćazim Sadiković je rođen 1935. godine u Ljubuškom. Gimnaziju je završio u Mostaru, a Pravni fakultet u Sarajevu.
Postdiplomski studij upisao je na Evropskom univerzitetskom centru u Nancy-u u Francuskoj, gdje je magistrirao na Postdiplomskom studiju iz oblasti pravnih i političkih nauka na temu "Savremeni aspekti demokracije u Evropi" pod mentorstvom prof. dr. Denisa Levyja. Doktorsku tezu odbranio je na Univerzitetu u Ljubljani u Sloveniji, pod mentorstvom prof. dr. Helija Modica.
Sadiković je akademsku karijeru počeo na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1961. godine i nastavio na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kao profesor i dekan. Predavao je Uvod u političke nauke, Uvod u pravo, Međunarodno pravo, Ljudska prava i Političke sisteme.
Obavljao je i niz društvenih funkcija u Bosni i Hercegovini i Evropi. Sedamnaest godina bio je član Venencijanske komisije Vijeća Evrope, Demokracija putem prava. Izabran je za međunarodnog arbitra u procesu arbitraže za Brčko 1996. godine, nakon čega je formiran Distrikt Brčko.
Izabran je za podpredsjednika Međunarodnog udruženja demokratskih pravnika sa sjedištem u Briselu 1984. godine.
Dobitnik je Povelje Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca u decembru 2019. godine, "Kristalnog pečata" 2011. godine u povodu dvadeset godina rada Venecijanske komisije, "Bronzane plakete" 2008. godine za izuzetne zasluge (Pro Merito) za rad u Komisiji "Demokracijom putem prava" – Venecijanska komisija.
Knjiga "Ljudska prava bez zaštite" 1998. proglašena je knjigom godine.
Dobitnik je Srebrene plakete Grada Sarajeva za zasluge u unapređenju upravljanja glavnim gradom Bosne i Hercegovine (1987.), te Plakete Univerziteta u Sarajevu" sa Poveljom za naročite zasluge u radu na programima Univerziteta u Sarajevu (1986.).
Ćazim Sadiković je tokom karijere bio i predsjednik Komisije za ustavna pitanja (1974.), član Redakcione komisije za izradu Ustava SFRJ na Brionima, a zatim i Ustava SRBiH (1971.), predsjednik Pravnog savjeta Skupštine SRBiH, te sudac i predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Autor je jedanaest knjiga i više stotina naučnih i stručnih radova iz oblasti pravnih i političkih nauka. Član je Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca od osnivanja, a neizbrisiv trag dao je u radu Savjeta za ustavno pravna i politička pitanja Vijeća.
Izvor:
