Najviše osoba je izručeno iz Srbije, njih 211, potom 200 iz Njemačke, Hrvatske 107, Crne Gore 65, Austrije 48, Rusije pet dok je jedna osoba izručena iz Izraela. Ekstradicija ovih osoba urađena je po više osnova, od međunarodnih potjernica zbog kaznenih djela, preko kršenja zakona o useljenju u neku državu sve do ratnih zločina počinjenih tokom rata 1990-ih godina. Neke su izručene na osnovu multilateralnih sporazuma, druge na osnovu bilateralnih, prenosi N1.
Neke osobe su izručene i na osnovu više od stotinu godina starih i naslijeđenih ugovora koji su potpisani u doba Kraljevine Srbije, kasnije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ili bivše Jugoslavije, poput osoba koje BiH i Sjedinjene Američke Države izručuju na osnovu ugovora između Kraljevine Srbije i te države iz 1902. godine ili još starije Konvencije o izdavanju krivaca između Kraljevine Srbije i Švicarske iz 1888. godine.
Za kaznena djela ratnog zločina u ovom periodu su izručene 32 osobe. Iz Srbije je izručeno osam, Hrvatske šest, Njemačke četiri i iz Crne Gore i Austrije po jedna. Tajnik Ministarstva pravosuđa BiH Željko Bogut naveo je u pisanom odgovoru za RSE da njihov DMS sistem za elektronsko upravljanje predmetima ne omogućuje prikaz drugih podataka u svezi ekstradicijskih predmeta, a iz Ministarstva pravde BiH nisu mogli govoriti ni o imenima osoba koje su izručene.
Međutim, među podacima koje su RSE dostavili iz nadležnog ministarstva nema onih o ekstradiciji iz Sjedinjenih Američkih Država, odakle su izručeni deseci osumnjičenih i kasnije optuženih i oslobođenih osoba, kao ni iz zemalja poput Španjolske, Švedske, Nizozemske ili Švicarske, navodi RSE.
