Zabilježen je rekordan broj izbornih nepravilnosti od kada Koalicija „Pod lupom“ posmatra izbore (od 2014. godine). Stiče se utisak da političke stranke u ovoj državi rade što god žele i da za njih zakoni ne važe kao za ostale građane/ke. Ovo je omogućeno tromošću izborne administracije i istražnih organa u otklanjanju i procesuiranju izbornih nepravilnosti.
Posmatrači Koalicije zabilježili su stotine slučajeva izbornih nepravilnosti kao što su nedozvoljeni pritisci na birače, kupovina glasova, uslovljavanje otkazima ili nuđenje novog zaposlenja u zamjenu za glas, zloupotreba javnih resursa u svrhu kampanje, neažurirani birački spiskovi u pojedinim općinama, nezakonita trgovina mjestima u biračkim odborima, zabranjeno plaćeno političko oglašavanje prije početka kampanje (tri puta više nego za isti period za Lokalne izbore 2016), te druge vrste nepravilnosti.
Uz to, Koalicija je zaprimila brojne prijave građana o različitim vrstama nepravilnosti i izbornih prevara. Imajući u vidu da je izbornih nepravilnosti sigurno bilo daleko više, možemo ocijeniti da je predizborni period u BiH u najmanju ruku – haotičan.
Posmatrači Koalicije su izvjestili o navodnoj trgovini biračkim mjestima u 35 općina. Izborni zakon BiH propisuje da politički subjekti ovjereni za učešće na izborima mogu imati samo po jednog predstavnika/cu u sastavu jednog biračkog odbora. Glavni cilj trgovine sa mjestima u biračkim odborima jeste manipulacija izborne volje birača.
Najviše zabrinjava masovna pojava zloupotrebe ličnih podataka građana u svrhu prijava za glasanje putem pošte, bez njihovog znanja. Zabilježeno je više stotina ovakvih slučajeva koje je CIK proslijedila nadležnom tužilaštvu. Enormno povećanje broja registrovanih birača/ica za glasanje putem pošte, pogotovo u pojedinim općinama i gradovima u BiH, svakako predstavlja signal za nadležne organe da se detaljno pozabave ovim problemom.
Na predizbornim skupovima, različite vrste nepravilnosti u izbornoj kampanji zabilježene su u čak 227 slučajeva. Poruke su uglavnom bile vezane za predizborna obećanja, ali je kampanju obilježilo i međusobno optuživanje i prebacivanje odgovornosti između političkih subjekata, koje često graniči sa neprimjerenim govorom i neukusom. Zloupotreba službenih automobila i/ili osiguranja/pratnje u svrhu izborne kampanje političkih subjekata zabilježena je u čak 153 slučaja gdje prednjače: Milorad Dodik (30 slučajeva); Željka Cvijanović (28 slučajeva), Mladen Ivanić (20 slučajeva), Bakir Izetbegović (10 slučajeva), te Mirko Šarović i Petar Đokić (po 9 slučajeva).
Nažalost, zabilježene su i konkretne poruke kojima se poziva na nasilje ili diskriminaciju određenih pojedinaca i grupa, a koje trebaju biti predmet ozbiljne istrage nadležnih organa. Najupečatljiviji primjer je sa nedavnog predizbonog skupa u Gacku, na kojme je Predsjednik RS-a Milorad Dodik, kandidat za člana Predsjedništva BiH na ovogodišnjim Općim izborima, javno prijetio građanima i građankama BiH da će dobiti otkaz ukoliko budu glasali za SDS. Jako zabrinjavaju i otvoreni pozivi i poruke pojedinih kandidata na izborima kojima se ohrabruju primjeri očiglednog kršenja zakona, zloupotreba položaja i javnih resursa svih građana/ki i izrugivanja građanima/kama.
Produbljivanje međuetničkih ali i unutaretničkih podjela, te izazivanje straha od drugog i drugačijeg i dalje ostaje osnovno obilježje izbornih kampanja i programa u BiH. Razočaravajuće je što politički subjekti koji trenutno obnašaju vlast, ili su imali priliku istu obnašati u prethodnim mandatima, i dalje nisu u stanju gledati u budućnost, ponuditi perspektivu građanima/kama i dati konkretna rješenja nagomilanih problema.
Zabilježena je i zloupotreba javnih resursa i/ili javnih funkcija u svrhu kampanje koja se odnosi na zloupotrebe u potrošnji javnog budžetskog novca i drugog javnog novca u vlasništvu građana/ki BiH, te zloupotrebe javnih kompanija i dodijeljenih javnih funkcija od strane političkih subjekata ili pojedinaca koji su kandidati/kinje na izborima.
Od 52 zabilježena slučaja zloupotrebe javnih budžeta, javnih komapnija ili javnih funkcija, najveći broj zloupotreba odnosi se na SNSD (25), HDZ BiH (9), SDA (8), DNS, PDA i SDS (po 2 slučaja), te na ASDA, Našu stranku, SDP i SP (po 1 slučaj), a navedene zloupotrebe se u najvećoj mjeri događaju u entitetu Republika Srpska (RS).
Uz manja odstupanja u provedbi izbornih predradnji, izborna administracija na lokalnom nivou uglavnom je adekvatno izvršila pripreme za održavanje izbora. Međutim, događaji vezani za CIK i incidenti u pojedinim općinama umanjuju povjerenje građana u izbornu administraciju.
Sve navedeno predstavlja razlog više za građane da u što većem broju izađu na izbore i glasaju na izborni dan, te kazne nalogodavce i prekršioce ovih izbornih nepravilnosti kao i očigledna kršenja zakona. Glasove građana birača na izborni dan će štiti veliki broj domaćih i stranih nestranačkih posmatrača izbora, što u konačnici, uz odgovoran rad pojedinaca koji učestvuju u organizaciji izbora i izborne administracije, te uz poštivanje zakona i izbornih pravila, može osigurati da izborni rezultati budu izraz istinske volje građana. Građani trebaju znati da na izborni dan, u kabini za glasanje, mogu glasati slobodno i pametno, jer ne postoji način da bilo koji politički subjekt može znati za koga su glasali, bez obzira šta politički subjekti tvrde i koje oblike pritisaka na građane vrše.
Koalicija poziva sve građane i građanke BiH, bez obzira na to da li imaju prebivalište u BiH ili u nekoj drugoj državi, da na internet stranici Centralne izborne komisije BiH (www.izbori.ba) provjere gdje su registrovani za glasanje. Sve eventualne zloupotrebe ličnih podataka u svrhu izborne prevare, kao i sve ostale izborne nepravilnosti građani/ke BiH mogu prijaviti policiji, CIK-u i Koaliciji „Pod lupom“ putem web stranice www.podlupom.org ili na besplatni broj telefona 080 05 05 05.
Od 15. jula na terenu su 63 dugoročna posmatrača Koalicije ''Pod lupom'' koji posmatraju rad i sjednice lokalnih izbornih komisija, aktivnosti predviđene izbornim kalendarom i poštivanje rokova, izborne nepravilnosti, te prate medijsko izvještavanje. Izbornu kampanju posmatrala su i 42 posmatrača izborne kampanje a na izborni dan Koalicija će imati 4 000 građanskih, nestranačkih posmatrača.
