Službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.
U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo - badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok.
Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Hrista.
Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu.
Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri. U seoskim kućama slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.
Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju. "Ko je gladan neka dođe k meni ja ću ga nahraniti i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive", zapisano je u Jevanđelju Hristovom.
Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze - posna jela, riba, suve šljive, orasi...
Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.
Badnji dan i Badnje večer 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar - Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.
Pravoslavni vjernici danas će obilježiti hrišćanski praznik Oci ili Očevi, koji uvijek pada u prvu nedjelju pred Božić.
Tog dana, isto kao na Materice, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vezuju svoje očeve za noge na isti način kao što su njih vezivali na Djetinjce.
Djeca čestitaju praznik, a očevi im onda dijele slatkiše i poklone i na taj način se "driješe".
Oci, Materice i Djetinjci su porodični praznici i za taj dan domaćice pripremaju svečani ručak na kome se okupi cijela porodica.
Ovi praznici i običaji koji su u vezi sa njima doprinose jačanju porodice, slozi, razumijevanju, poštovanju između djece i roditelja, starijih i mlađih, što sve zajedno čini porodicu jakom i zdravom, a porodica je temelj društva, države i Crkve.
