Profesor i saobraćajni vještak Osman Lindov je na početku odmah pojasnio da trebamo biti svjesni da je motocikl dvotočkaš i posebna kategorija vozila.
“Koja se kreće u saobraćaju zajedno s ostalim motornim vozilima. Nemamo baš osjećaja za motore pogotovo kada se češće pojavljuju. Sada smo napravili gluposti pa smo i romobile i bicikla ‘spustili’ na saobraćajnicu pa će nas to koštati vjerovatno u narednom periodu čim budu lijepi i sunčani dani. Daj Bože da završi samo na ovoj jednoj žrtvi, nažalost, nijedna godina nije završila samo na jednoj uvijek ih je bilo više zato što se ta problematika evidentira samo u medijima i tu se završi. Oni koji bi se time trebali baviti, a to su ministarstvo i upravljači infrastrukture bi trebali daleko više razgovarati s ljudima i da posebno upozore sve vozače da obrate više pažnje pogotovo kada se motocikli pojavljuju u većoj mjeri na cestama, ali isto tako i motocikliste kakva ih opasnost vreba”, mišljenja je Lindov.
Loši uslovi na saobraćajnicama
Instruktor vožnje Sead Fijuljanin navodi da trenutna situacija još ne pogoduje vozačima motora zato što, kako kaže, saobraćajnice još nisu očišćene od ulja, klizave su, a i često je kišovito vrijeme.
“Nisu stvoreni uslovi da bi se, kako se kaže, guma ‘lijepila’ za asfalt. Osim toga, kod nas nije razvijena kultura prema motociklistima u kojoj još ne možemo shvatiti da su i to učesnici u saobraćaju. Ista situacija je i kada je riječ o saobraćajnoj kulturi koju posjeduju motociklisti iako je najveći problem nepažnja, brza vožnja, klizav kolovoz… Koliko je sve do vozača, toliko je i do ceste”, naveo je Fijuljanin.
Dugogodišnjeg vozača motocikla Gordana Dizdarevića Grka pitali smo da li je on otvorio sezonu vožnje ovog motornog vozila.
“Ja u biti sezonu ni ne zatvaram, motocikl je vozilo koje se vozi 12 mjeseci godišnje. Nažalost, zemlje Balkana zbpg vremenskih neprilika nisu baš u mogućnosti da tokom cijele godine vozi taj motocikl. Također, složio bih se sa činjenicom da je veliki problem i u tome da je do ministarstva jedan veliki problem. Također, problem su i hladne gume, kao i neiskustvo ljudi. Ja 30 godina vozim motocikl i kod nas postoji uzrečica ‘ne postoji motociklista koji nije pao, ako nije pašće’. Tačno je da je motocikl opasnije prevozno sredstvo od automobila jer nismo zaštićeni, ali sve je do iskustva i trezvene glave. Dakle, ako jedan motociklista tri do četiri mjeseca ne vozi isto tako neće biti previše iskusan kada nakon tog perioda sjedne na motocikl, potrebna je rutina. S obzirom na to da sam proputovao gotovo pola svijeta mogu reći da je saobraćajna kultura najveći problem, nije razvijen osjećaj prema motociklistima i tačno je da je to izraženo najviše na Balkanu, ali ništa previše drugačija situacija nije ni u Njemačkoj, Italiji i Austriji. Međutim, važno je i napraviti razliku. Postoje i putnici motociklisti i u tu grupu spadamo moji prijatelji i ja, a postoje i oni koji ‘divljaju’ po cesti, prepadaju ljude i time izazivaju ogorčenost i revolt kod građana i drugih učesnika u saobraćaju tako da im se ne može ni zamjeriti jer se opravdano ljute”, pojasnio je naš sagovornik.
S druge strane, kako kaže, problem su i zakoni koji kontrolišu ovu oblast.
“BiH bi trebala pratiti evropske zakone jer smo takav narod da možemo naučiti samo ako nas neko ‘udari po džepu’. Naprimjer, motociklisti mnogo znači da date žmigavac kada skrećete u suprotnom će udariti u vaše auto i u 90 posto slučajeva poginuti. Dakle, motociklista je kao deminer koji samo jednom može pogriješiti. Međutim, u Njemačkoj ako ‘zaboravite’ žmigavac, stanete na biciklističku stazu automobilom, to agencija koja je nadležna za to odmah evidentira i dobijate po 150 eura kaznu i kada vas tako tri puta mjesečno kazne, onda ćete paziti. Na taj način će se i napuniti budžet i popraviti saobraćajna kultura”, kazao je Dizdarević Grk.
“Motor nije opasniji od automobila”
S obzirom na to da su roditelji najčešći protivnici da njihovo dijete vozi motocikl, a sve kako bi se zaštitilo, interesovalo nas je da li je to opasno prevozno sredstvo?
“To je kao i svako drugo prevozno sredstvo, međutim, kod nas se u žargonu kaže ‘fale ti još dva točka’. Svaki roditelj nastoji svoje dijete ne dovoditi u opasnost, možda i zbog njegovog postupka, ali i drugih. Dakle, ukoliko neko ne dadne žmigavac i dođe do saobraćajne nesreće onda se dešavaju velike posljedice. Mi na obukama ne možemo učiti na kakav način se pada s motora, mi obučavamo ljude koji su već u 70 posto slučajeva vozili motocikl i potreban im je samo papir. kada je riječ o vožnji motocikla sve je prepušteno individui – da li će ona voziti kako treba, poštovati signalizaciju, hoće li se provlačiti između automobila i sl.”, naveo je Fijuljanin.
Profesor Lindov je naglasio da su potrebni motocikli kao i motociklisti, u suštini, taj vid prijevoza.
“Tačno je da se na ulicama dešavaju i ‘divljanja’ motociklista, ali to rade vozači i drugih motornih vozila, čak i u većem procentu. Bh. društvo u evropsko društvo je pokrenulo niz inicijativa da motocikli budu popularan vid prijevoza i da na poslove idemo njima i da to treba potencirati. Odmah u startu stavljamo etiketu tim ljudima na čelu, a mi imamo problem s infrastrukturom koja se i dalje gradi u 21. vijeku za motorna vozila. Dakle, zapadne zemlje su svoju infrastrukturu već prilagodile romobilima, motociklima jer je to najbolja opcija za gradove, dok su motorna vozila najgora kada je riječ o zagađenju i sigurnosti. Nisu motociklisti nesigurni, veća je nesigurnost kod motornih vozila. Daleko više pogibija i saobraćajnih nesreća imamo kod ostalih motornih vozila, a ne motocikala. Dakle, treba potencirati na tome da se sve više vozi motocikala, romobila, bicikala, mopeda, ali isto tako trebamo osposobiti i Centre sigurne vožnje koje imaju mnoge zemlje, ali BiH nema”, naglasio je Lindov.
“Apsurdno je da su romobili i bicikla sada na saobraćajnicama”
Dalje dodaje da je veoma bitno ulagati u svoje vozilo kako bi bili sigurniji i vozači i pješaci.
“Ceste znaju biti klizave, ali i ljudi voze svakakve pneumatike, ne održavaju vozila, ne ulažu u njih. Nisu dovoljne samo osnovne opreme, već i to kakvo vozilo vozimo. Također, važno je istaći da nijedna naša raskrsnica nije prilagođena romobilima, biciklima, ali ni motociklima. Mi smo sada stavili romobile i bicikle na saobraćajnice što je apsurdno. Ne žele ih stavljati zajedno sa pješacima, a manja je posljedica ako se s njima sudare nego sa motornim vozilom jer je u tom slučaju skoro uvijek sigurna smrt. Bitno je i hajde da pravimo infrastrukturu, prije svega pješačku. Mnogo je objekata koji se nalaze na pješačkim trotoarima, to se treba sankcionisati, a ne samo vozači i pješaci. Ne smijemo se igrati s tim, imat ćemo u narednim godinama i goru statistiku nego sada ako se to ne promijeni”, poručio je Lindov.
Dizdarević Grk kao licencirani mototuristički vozač nam je rekao da nikada na motocikl nije sjeo bez kacige.
“U Italiji nisam nikoga vidio bez kacige, ali je jako važno da se obraća pažnja na opremu jer je ona najvažnija i ona košta vjerovali ili ne kao i sam motocikl, ako nije i skuplja. Imao sam prije nekoliko godina saobraćajnu nesreću koju sam preživio samo zahvaljujući opremi koju sam imao. Međutim, sada imamo problem što ljudi koji polože vozački odmah voze jake motocikle što je veoma pogrešno. Početnik ne može voziti motocikl od 1.000 do 1.500 kubika”, naveo je naš sagovornik.
“Zakon omogućava da početnici u BiH voze motocikl bilo koje jačine”
Fijuljanin je pojasnio da prema trenutno važećem zakonu u BiH, svaka osoba koja ima položen vozački ispit iz B kategorije (putnička vozila), može momentalno polagati za A kategoriju (motocikli).
“Uz obuku od 15 časova i izlazak na ispit i nakon toga može voziti motocikl bilo koje jačine, odnosno, sjedaju na motocikl jačine koju želi. To je u Hrvatskoj drugačije, mora se položiti prvo A1 kategorija 125 kubika voziti sa 16 godina, nakon toga s 18 godina polagati A2 DO 35 kW, omjer snage mora biti isti i nakon dvije godine ili 24 godine ako se direktno polaže A kategorija uslov je A2 kategorija. U BiH je takva praksa da oni koji polažu već odrede i kupe motocikl i polažu samo da bi dobili papir. Pa tako kupe motocikl i od 1.000 kubika kojeg je preteško voziti”, naveo je Fijuljanin.
Savjet roditeljima
Lindov je istakao da je radeći na vještačenju nesreća u kojima su učestvovali motocikli uvidio da je riječ o udovoljavanju roditelja djeci koji im kupuju jake mašine.
“Moramo poslati poruku i tim roditeljima da svojoj djeci ne smiju kupovati jake motocikle jer oni to mladima i kupuju. Govorimo o tim stvarima jer svi imamo ulogu u tome. Svakako su važna upozorenja, ali su bitni i odgoji prije nego neko od njih izađe na ulicu s motociklima”, zaključio je Lindov.
