Memorijalni centar Srebrenica-Potočari uputio je javni poziv preživjelim, porodicama i srodnicima žrtava genocida i stradanja na području Srebrenice da pohrane na čuvanje predmete iz ratnog perioda, uz poruku da njihove priče “ne smiju ostati neispričane”.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Emir Suljagić je kazao kako je sa uposlenicima tog centra ustanovio da je prošlo mnogo vremena, da je umrlo mnogo ljudi i da je s njima unepovrat otišlo mnogo dokaza o tome šta je ta zajednica bila prije jula 1995. godine, kao i da je potrebno da se za početak počnu baviti prikupljanjem “materijalnih dokaza o tome ko smo i šta smo bili”.
On je podsjetio kako je Srebrenica bila pod brutalnom opsadom od maja 1992. do jula 1995. godine.
Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Suljagić je pojasnio da je Memorijalni centar, nakon razgovora i dogovora s prijateljima iz Historijskog muzeja BiH, koji su Centru ponudili pomoć na početku projekta, odlučio izdati javni poziv preživjelim, njihovim porodicama, porodicama žrtava i srodnicima da nešto što imaju iz toga vremena donesu u Memorijalni centar.
“Za mnoge od njih ti predmeti imaju sentimentalnu važnost i mi je ničim ne poričemo, ali isto tako smatramo da te priče ne smiju ostati neispričane i da je krajnje vrijeme da ljudima koji su ubijeni u Srebrenici i okolini Srebrenice između aprila 1992. i jula 1995. godine vratimo glas, da im vratimo lice, jer trenutno razgovaramo samo o brojevima”, rekao je Suljagić.
Javni poziv na predaju predmeta, kako je navedeno u saopćenju Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, uključuje ali se ne ograničava na odjeću i obuću žrtava genocida ili preživjelih svjedoka, lične predmete žrtava genocida, poput satova, tabakera i ličnih dokumenata, kao i one koji su pronađeni uz žrtve u masovnim grobnicama.
Također se poziva da se predaju i “improvizovani patenti” poput peći i svjetiljki, kao i odjeća napravljena od padobranskog platna ili šatorskih krila korištenih pri bacanju hrane iz zraka 1993. godine, te igračke i školski pribor upotrebljavani u tom periodu.
Dokumenti, dnevnici i pisma koja su putem Crvenog krsta stizala ili se slala iz enklave, kao i novinski članci, fotografije i audio i video snimci neki su od predmeta koji se mogu dostaviti na čuvanje Memorijalnom centru.
Suljagić je kazao da će se skupljanje predmeta “raditi zauvijek”, odnosno dokle god postoji neko živ i dokle god postoji Memorijalni centar.
“Mi ćemo se pobrinuti za njihovo očuvanje i zaštitu, tako da ne propadnu. Sačuvat ćemo ih za generacije koje dolaze, koje još nisu ni rođene”, navedeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.
