Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za septembar ove godine iznosi 2.852,37 KM. Prosječna plata isplaćena u FBiH iznosila 1.122,00 KM, dok je minimalna plata u FBiH prema Odluci Vlade FBiH 543,00 KM. Dakle, pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,34 posto, dok je pokrivenost minimalnom platom 17,99 posto.
Gledajući njen rast po mjesecima, ona je od početka godine rasla po 200 do 300 KM i ide ka rekordnih 3.000 KM.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata minimalni troškovi života četveročlane porodice od januara do septembra porasli za 495,33 KM.
“Naglašavamo da se prilikom izračuna potrošačke korpe u obzir ne uzimaju kreditna zaduženja građana, iznosi najma stambenog prostora onih koji nemaju riješeno stambeno pitanje niti troškovi goriva, jer je nemoguće napraviti tačnu procjenu tih iznosa. S tim u vezi, troškovi života su porasli znatno više od navedenog iznosa”, kazao je za Akta.ba Selvedin Šatorović, predsjednik SSBiH.
Kada je riječ o namirnicama čija je cijena najviše porasla tokom ove godine, a koje su zastupljene u potrošačkoj korpi, riječ je, između ostalog, o sljedećim:
NE POSTOJI NAMIRNICA ČIJA CIJENA NIJE RASLA
“To su samo neki od proizvoda. Ne postoji namirnica čija cijena nije porasla prethodnih mjeseci. To se posebno odnosi na higijenske potrepštine”, napominju iz Sindikata.
U valu poskupljenja u BiH, sljedeće na redu je brašno. Kako je najavljeno, do kraja tekuće godine moglo bi doći do poskupljenja od otprilike marku i po do dvije marke za vreću od 25 kilograma brašna.
Na pitanje da li je vrijeme da se upali crveni alarm za povlačenje konkretnih poteza kako bi se građani zaštitili od eskalacija cijena u Sindikatu smatraju da je alarm upaljen još od početka pandemije i da su na to mjesecima upozoravali.
“Nažalost nismo naišli na razumijevanju predstavnika vlasti tako da se danas građani Bosne i Hercegovine suočavaju sa najvećom ekonomskom krizom. Ono što posebno zabrinjava je da su odbijani svi prijedlozi kojima se kriza mogla ublažiti i da danas na snazi, kao jedina država u Evropi, nemamo nikakve mjere kojima se građani štite od nekontrolisanog rasta cijena proizvoda i usluga”, ističe Šatorović.
Dodaje da ukoliko dođe do najavljenog poskupljenja brašna, a za očekivati je da hoće, onda nam slijedi novi talas poskupljenja svih pekarskih proizvoda i tjestenine što će biti ogroman udar na novčanike građana jer smo svjesni koliko su navedeni proizvodi zastupljeni u njihovoj prehrani.
“S obzirom da, nažalost, veliki broj građana nije u mogućnosti kupiti meso, voće i povrće, te svoju ishranu u najvećoj mjeri bazira na brašnu i pekarskim proizvodima, onda je jasno šta će najavljeno poskupljenje značiti za njih”, dodaje on.
Napominje da kada je riječ o Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine jedina su organizacija koja je od početka pandemije ukazivala na problem stihijskog i kontinuiranog rasta cijena namirnica i higijenskih potrepština. Situacija se dodatno pogoršala ruskom invazijom na Ukrajinu.
“Dali smo podršku smanjenju akciza i uvođenju diferencirane stope PDV, a što smo zagovarali od dana kada je porez na dodanu vrijednost uopće uveden u Bosnu i Hercegovinu. Tražili smo zabranu rasta cijena najosnovnijih prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština, te povećanje ulaganja u poljoprivredu i pomoć domaćim prerađivačima i proizvođačima, sve s ciljem olakšavanja situacije za građane naše zemlje“, kaže naš sagovornik.
Kada je riječ o radnicima, tražili su da se poveća najniža plata i da ona iznosi 1.000 KM. Taj prijedlog je u formi Nacrta zakona usvojen u Predstavničkom domu PFBiH i, kako kaže, vjeruju da će parlamentarci imati razumijevanja za najugroženije radnike i radnice i usvojiti ga odmah po konstituiranju novih saziva parlamenta.
“Od novoizabranih dužnosnika izvršne vlasti ćemo tražiti da odmah donese odluke kojima će se zaustaviti rast cijena najosnovnijih životnih namirnica i higijenskih potrepština”, zaključio je Šatorović.
POVEĆANJE NETO PLATA RADNIKA KROZ NIŽE DOPRINOSE
O koliko ozbiljnom problemu se radi, govori sve veća zabrinutost vodećih ekonomskih sila u svijetu. Međutim, razlika je u tome što se svjetske ekonomske sile bore se s inflacijom i nastoje olakšati svojim građanima, što u Bosni i Hercegovini nije slučaj.
Da su cijene u marketima u najmanju ruku strašne za većinu proizvoda, pogotovo mliječnih, ukazuje i ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
“Bilo koje povećanja cijena smanjuje realnu platu, penziju i svako drugo primanje. To što je nešto nominalno povećano, ne znači da je i dovoljno kako bi se pratio rast cijena. Ono što je vrlo bitno sada uraditi, a ne sutra, jeste da se dio viška prikupljenih poreza usmjeri u povećanje neto plata radnika kroz niže doprinose. Ako bi do toga došlo, neto plate bi se povećale, a time i realne plate, dok bi se bruto plate zadržale na istom nivou”, poručuje Hadžić.
Smatra da je ovo vrlo bitno za poslodavce, jer ako se zadrži nivo bruto plata (ukupni trošak po jednom radniku), a poveća neto plata, usporava se rast cijena, a time inflacija, jer svaki dodatni trošak povećanja plata radnika ne bi se prenio na nove veće cijene proizvoda i usluga.
“Ovo je apel prema svim političkim partijama, bez obzira ko će činiti većinu u FBiH, da prva mjera bude smanjenje stope doprinosa, barem na 31% iznosa bruto plate, a kasnije i na 25%. Time činite najveći mogući patriotski čin prema građanima ove zemlje”, ističe Hadžić koji neumorno daje savjete građanima, ali i vlastima.
