Iako ne u onolikom broju kao ranije kada su teme rasprave,predavanja i edukacije iz oblasti poljoprivrede ,ipak ovaj skup je ,za razliku od mnogih iz drugih oblasti,posljednjih godina bio dobro posjećen.
Vrijeme teško za cijelu ekonomiju,za veliki broj građana, u cijeloj zemlji se,pogubno se odrazio ponajviše na poljoprivredu,osobito na Unsko-sanskom kantonu.Veliki broj građana koji se ranijih godina bavio poljoprivredom odlazi u inostranstvo, jer tamo, za isti ili sličan rad je plaćen više,živi u sigurnijem okruženju.Godinama se pokušavalo urediti oblast poljoprivrede,ali bosanskohercegovački parlamentarci nisu razumjeli ni udruženja poljoprivrednika,ni stručna ministarstva,pa tako nisu uspjeli pomoći proizvođačima da ostanu poljoprivrednici na uzoranoj krajiškoj zemlji.
Od te zelje bježe svi-stari i mladi,muškarci.žene,siromašni i bogati-rečeno je u uvodu javne rasprave.
Iako su nepogodnosti zbog neuređene poljoprivredne problematike i na području Unsko-sanskog kantona počele davno kada su poljoprivredni proizvođači vodili bitku za povećanje proizvodnje stoke,mlijeka, oko cijena otkupa,visine i kašnjenja poticaja,raznih “ucjenjivačkih”lobiranja poteklih od otkupljivača,do proizvodnje jagodičastog voća,prvenstveno podizanja malinjaka,one su sada,kada je svega manje, najočiglednije u nedostatku radne snage,smanjene proizvodnje i još neizvjesnije budućnosti poljoprivredne proizvodnje koja je i jedan od strateških pravaca razvoja USK-a,naslonjen na razvoj turizma kao okosnice razvoja “zelenog kantona”,odnosno to su dvije grane koje se prirodno naslanjaju jedna na drugu,a služe jedna drugoj.
Još prošle godine Vlada Unsko-sanskog kantona,preko Ministarstva za poljoprivredu,vodoprivredu i šumarstvo je započela politiku pojačane komunikacije s poljoprivrednicima ,pa je tako u donošenje Odluke uključila poljoprivredne proizvođače na sastancima u svim općinama USK-a ,nastojeći donijeti što kvalitetniji dokument primjeren njihovim potrebama,prateći istovremeno i politiku poticaja na federalnom nivou,a sve u cilju da se novčanim poticajima pomogne što većem broju proizvođača koji nisu zbog raznih ograničenja zadovoljavali kriterije propisane federalnom odlukom o ovoj problematici.
Tako su nastavili i ove godine i do sada su o ovoj problematici s poljoprivrednim proizvođačima razgovarali u šest općina .Protekle sedmice,u organizaciji Općinske službe za obrt ,poljoprivredu i poduzetništvo ,takav sastanak održali u Bosanskoj Krupi.Ispred Ministarstva za poljoprivredu,vodoprivredu i šumarstvo sugestije bosanskokrupskih poljoprivrednika slušali su stručni saradnici Davor Šimić,Izeta Arnautović i Sanela Pipo.
Stručni suradnik za biljnu proizvodnju Davor Šimić upoznao je prisutne da su u 2019.godini odobrena 573 zahtjeva poljoprivrednih proizvođača za federalne poticaje ,a u novcu to znači da su ukupno bosanskokrupski poljoprivrednici ostvarili milion i 391 hiljadu konvertibilnih maraka za poticaje.Istovremeno,kada je u pitanju poticajna politika s kantonalnog nivoa odobreno je 350 zahtjeva sa oko 490 hiljada konvertibilnih maraka.Ukupno s ova dva nivoa poljoprivrednim proizvođačima u prošloj godini je došlo oko milion i 876 hiljada.Uz oko 130 hiljada koje je budžetom i stavkom za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji s nivoa općine Bosanska Krupa,to znači da je poljoprivredna proizvodnja potaknuta s više od dva miliona konvertibilnih maraka.
Pitanja i iskustva poljoprivrednih proizvođača na ovom sastanku su bila više nego zanimljiva.
Krenut ćemo od pčelara koji su pohvalili podršku i trend rasta poticaja koju imaju s kantonalnog i općinskog nivoa,kao i uopće suradnju i zajednički interes da se broj košnica i proizvođača meda i mednih pripravaka poveća i na ovaj način,kao i napore koji se zajednički čine u brendiranju meda s područja Unsko-sanskog kantona,te mogućnostima da u ovoj grani se otvori više obrta u kojima bi nezaposlena lica pronašla siguran izvor zarade za svoju porodicu.
Oni su kazali da su poslali svoje primjedbe na Nacrt programa poticaja s federalnog nivoa,u onom djelu da se kroz poticaje podrži proizvodnja matične mliječi i matica,te da se poticaji za pčelarstvo razdvoji na poticaje za proizvodnju meda i broj košnica kao dugogodišnji zahtjev federalnim organima koji je bez odgovora ,upućen od kantonalnog i općinskih udruženja pčelara i kantonalnog ministarstva.
Stočna proizvodnja je trenutno u problemu nedostatka radne snage pa često tu proizvodnju nose stariji članovi domaćinstva.Da bi dobili poticaje za ovu proizvodnju,pred poljoprivrednim proizvođačima je mnogo prepreka:prvo godine starosti koje su često eliminatorni faktor.Problem su i minimalni limiti ulaganja,prodaja stoke samo registriranim prerađivačima,broj grla,propisana količina sadnog materijala po hektaru i još mnogo toga. Jedno od pitanja je bilo kako i pod kojim uvjetima uvrstiti poticaje u svrhu nabavke poljoprivrednih mašina.
Poljoprivredni proizvođači su kazali da je teško biti potpuno informisan,da se tamo gdje je najviše novca za poljoprivredu najmanje slušaju zahtjevi poljoprivrednika,ali su posebno naglasili da su u svim aplikacijama za poticaje imali bezrezervnu pomoć stručnih lica iz Općinske službe za poljoprivredu općine Bosanska Krupa ,te pohvalili politiku Ministarstva za poljoprivredu,vodoprivredu i šumarstvo USK-a,da kroz kantonalne poticaje podrže sve one poljoprivrednike koji ne zadovoljavaju postavljene uvjete za traženje poticaja s federalnog nivoa.
