Nakon višemjesečnih pokušaja izvršne vlasti Unsko-sanskog (USK) kantona da Ministarstvo sigurnosti i Služba za poslove sa strancima BiH preuzmu nadzor nad privremenim prihvatnim migrantskim centrima "Borići" i "Bira" u Bihaću, "Miral" u Velikoj Kladuši i "Sedra" u Cazinu gdje boravi 3.200 zvanično prijavljenih migranata, Vijeće ministara BiH donijelo je 11. marta ove godine Odluku određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata koja je objavljena 12. aprila u Službenom glasniku BiH 28/19.
U međuvremenu, kao što je poznato, zbog ogromnog svakodnevnog priliva nelegalih migranata i narušene sigurnosne situacije, te pritiska javnosti u Krajini i zaključaka Gradskog vijeća (GV) Bihać i Općinskog vijeća (OV) Velika Kladuša Operativna grupa za koordinaciju aktivnosti i nadzor nad migrantskom krizom USK i Vlada USK svojim zaključkom od 10. aprila zatražila od Vijeća ministara BiH i nadležnih državnih insititucija da u roku od 30 dana pronađu nove lokacije za smještaj migranata van urbanih područja u USK pod prijetnjom da će nakon tog roka pristupiti u skladu sa svojim ovlastima rasformiravanju privremenih prihvatnih centara "Bira" i "Miral", piše Uskinfo.ba.
Očigledno je da je ovakav zaključak krajiške izvršne vlasti natjeralo Vijeće ministara BiH da svega dva dana kasnije u "Službenom glasniku BiH" objavi svoju odluku staru mjesec dana. No, osim što je ova Odluka koja je praktično stupila na pravnu snagu u suprotnosti sa zvaničnim stavom vlasti USK, ona je, sudeći po informacijama i dokumentaciji koja je u posjedu Klix.ba, pravno neutemeljena i neprovodiva.
Naime, prema mišljenjima pravnih stručnjaka nemoguće je da Vijeće ministara BiH svojom odlukom kao najviši izvršni organ države preuzme nadzor nad privatnim vlasništvom, što objekti "Bira", "Sedra" i "Miral" jesu, (objekat "Borići" je u vlasništvu Grada Bihaća) u situaciji kada između vlasnika ovih objekata i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) već postoji obligacioni odnos, odnosno ugovori o iznajmljivanju prostora za smještaj migranata.
Situacija je, k tome, još kompliciranija kada je riječ o objektu "Bira" u Bihaću obzirom da je Kantonalni sud u Bihaću 29. oktobra prošle godine potvrdio rješenje Općinskog suda Bihać kojim se u pravnoj stvari dva predlagača, Amira Murića i Džane Murić, a protiv d.d. "Bira" određuje mjera osiguranja na način da se vlasniku "Bire" zabranjuje da otuđi, sakrije, opterećuje ili raspolaže do visine potraživanja od 475.000 KM sa zakonskom zateznom kamatom halama, i mašinama u objektu "BIre". Ova zabrana zabilježena je u Registru zaloga MInistarstva pravde BiH i Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Bihaću i ona podrazumijeva da je zabranjena svaka aktivnost koja mi nanijela štetu predlagačima ove zabrane, Amiru i Džani Murić.
Zbog ovog problema Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) USK obratila se Jasmina Šarić- Hasanović, advokatica Amira Murića obzirom da su u dijelu nekretnina "Bire" smješteni migranti, s tima da predmet sudskog osiguravanja potraživanja od 475.000 KM nije tzv. stara hala u kojoj su smještajni kapaciteti migranata.
"Svi vitalni objekti od trafostanice, ulaza i portirnice kao i nova hala su predmet osiguranja. Međutim, boravkom migranata se uništava i umanjuje vrijednost osigurane imovine. Kako moj klijent ima informaciju da se iz predmeta osiguranja sudskom mjerom izvozi sirovina, ruše se pomoćni objekti i uslijed smještaja migranata - njihovim korištenjem istog na način suprotan mjeri osiguranja, jer je određena zabrana raspolaganja i korištenja 'Biri' te davanje na korištenje trećim licima, molim vas, da kao prvi čovjek Ministarstva unutrašnjih poslova pokušate kroz organe MUP-a, putem Prve PU Bihać iznaći rješenje kojim bi se zaštitila osigurana imovina mog klijenta", stoji u pismu advokatice Šarić-Hasanović ministru unutrašnjih poslova USK Nerminu Kljajiću.
U pismu se navodi i da je Amir Murić podnio krivičnu prijavu zbog nepostupanja po mjeri osiguranja, MUP USK se sada upoznaje sa tim činjenicama radi provođenja službenih radnji - intervencije i sačinjavanja službene informacije o stanju narušavanja imovine koja je predmet sudske mjere.
