Ti su stranci, među kojima Sirijci i Iračani pristigli 2015, ali i Rumuni, Bugari i Latinoamerikanci, žrtve "nemilog iskorištavanja" na poslu, navodi taj nezavisni institut u godišnjem izvještaju podnesenom u njemačkom parlamentu, prenosi Hina.
Poslodavci se ne libe isplaćivati strancima mnogo manju plaću od minimalne, koja je trenutno 8,84 eura bruto po satu.
Rad bez ugovora i prekovremeno
Neki strani radnici moraju raditi i prekovremeno, što im nije plaćeno, ili ih poslodavci smještaju u neprikladnim uvjetima, ističe institut, koji je razgovarao s više desetaka stranih radnika.
Takve su situacije česte, ističe se, u sektoru graditeljstva, "fabrikama za preradu mesa", ali i u zdravstvu, pružanju usluga čišćenja i ugostiteljstvu.
U izvještaju se upozorava i na to da stranci često rade bez ugovora o radu i ne dobijaju isplatnu listu za plaću, što im otežava eventualno podizanje tužbe na sudu.
Njihovi poslodavci ne uplaćuju im ni socijalne doprinose.
"Zapravo, ti ljudi nemaju gotovo nikakvu mogućnost da se obrate sudu u vezi sa zahtjevima za plaću", izrazila je žaljenje Beate Rudolf, direktorica Instituta, na predstavljanju izvještaja.
Njemačka je 2015. primila gotovo milion migranata, uglavnom iz Iraka i iz Sirije.
Znatno manje zahtjeva za azil
Ta odluka kancelarke Angele Merkel bila je na meti kritike u prilikama uzleta krajnje desnice, pa i u njenom vlastitom taboru, ali su je poslodavci podržali.
Berlin je nakon toga donio strožije zakone o azilu, koji pomažu da se drastično smanji broj novih zahtjeva za azil.
Njemačka je od januara do kraja oktobra 2018. zabilježila 158.000 zahtjeva za azil, što je daleko manje nego u 2016. godini, kad ih je imala 750.000.
