Iako je prošle sedmice bilo najava iz Vlade Federacije BiH da bi se premijer Nermin Nikšić u ponedjeljak mogao sastati sa poslodavcima, to se jučer nije desilo. Odluka Vlade Federacije BiH da najniža plaća u ovom entitetu bude 1.000 KM od 1. januara ove godine izazvala je niz burnih reakcija, većinom negativnih.
Sutra o detaljima
Ipak, već sutra će pred novinare izaći članovi kolegija Vlade i direktor Porezne uprave Federacije BiH, kada će javnost saznati sve detalje vezane za Odluku o minimalnoj plaći. Najviše su se, očekivano, bunili poslodavci, tražili su da Vlada povuče odluku, prijetili otkazima, zatvaranjem firmi, međutim, Vlada Federacije BiH do danas je ostala nijema na njihove pozive.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, juče nije bio raspoložen dati bilo kakav komentar za Oslobođenje.
- Nismo razgovarali s predstavnicima Vlade, ne znam ni čemu, ali najbolje je da pitate Safudina Čengića (predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća), on je u kontaktu s njima, kazao je Smailbegović.
Nije normalno da porez po istoj stopi plaćaju poslodavci koji su od 2019. ostvarali čist profit od 22,3 milijarde KM i radnici sa najnižim platama
Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u Federaciji BiH, za Oslobođenje kaže da će Vlada FBiH u narednim danima saopštiti sve detalje Odluke o minimalnoj plaći u Federaciji, te da poslodavcima nije problem minimalac od 1.000 KM, nego doprinosi.
- Vjerujem da će Vlada sve lijepo pojasniti, kaže Šatorović.
Upitan da kaže šta će se desiti ukoliko poslodavac odbije isplatiti minimalac od 1.000 KM i da li su o tome razgovarali sa pravnicima unutar organizacije, Šatorović odgovara da jesu i da se to ne može desiti, jer bi u tom slučaju reagovala Porezna uprava.
- Kako god, poslodavcima će na naplatu doći sve što ne plate radnicima, to je sigurno, kazao je Šatorović.
Safudin Čengić, predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, za Oslobođenje kaže da nisu imali nikakve pojedinačne razgovore s Vladom.
- Očekujemo uskoro sjednicu ESV-a, nadam se da ćemo je zakazati u ovoj sedmici, kazao je Čengić, a na upit šta će tražiti od Vlade, odgovara da je on predsjednik ESV-a, a ne poslodavaca.
- Od mene ne trebate tražiti da vam odgovorim šta poslodavci traže. Moja je uloga da organizujem ESV, da pokušamo postići dogovor i usaglasiti se kako bi sve strane bile zadovoljne, istakao je Čengić.
Vojin Mijatović, potpredsjednik Vlade Federacije BiH i ministar razvoja, poduzetništva i obrta, reagovao je juče na burne reakcije poslodavaca kazavši da obrtnici i mali poduzetnici nemaju razlog za paniku, te da su ugroženi jedino “proizvođači koverti”.
Sindikalisti iz ZDK-a pozdravljaju odluku Vlade o minimalcu od 1.000 KM/Muhamed Tunović
- Kada su u pitanju radnici u obrtima (njih oko 20.000), kao što smo već rekli, razlika u doprinosima između 619 i 1.000 KM će biti subvencionirana putem resornog ministarstva, kao dio paketa mjera očuvanja radnih mjesta u Federaciji BiH, kazao je Mijatović.
Dodao je da je o svemu uredno obaviještena Obrtnička komora Federacije BiH, koja je isti dan o tome obavijestila svoje članove.
- Dakle, bez obzira na bezočnu kampanju pojedinaca i raznih megafona (a o njima i njihovom poslovanju u narednim danima), obrtnici ili mali biznisi nemaju razlog za paniku ni bojazan oko svog poslovanja. Jedini koji su eventualno ugroženi su proizvođači koverti. Biće značajno smanjena potrošnja istih, najavio je Mijatović.
Savez samostalnih sindikata BiH duže od pet godina zahtijeva utvrđivanje minimalne neto plate od 1.000 KM, s ciljem osiguranja barem egzistencijalnog minimuma i zaštite radničkog dostojanstva. U tom smislu, iz Sindikata apsolutno podržavaju i pozdravljaju odluku Vlade Federacije BiH o utvrđivanju najniže plate od 1.000 KM neto, te ostaju pri zahtjevu za donošenje zakona o pravičnoj minimalnoj plati, kako bi se ovo pitanje, za radnike suštinski bitno, trajno regulisalo.
- Iako ovaj iznos plate ne pokriva ni trećinu potrošačke korpe za četveročlanu porodicu, smatramo da je to veliki napredak u pravcu kakvog-takvog poboljšanja materijalnog položaja potpuno degradiranog radnika, posebno u realnom sektoru. Od 2016. do 2021. najniža neto plata iznosila je mizernih 406,6 maraka. Dakle, punih šest godina poslodavci su mogli jahati radnika za nešto više od 200 eura. Interesantno je da tokom cijelog ovog perioda nismo vidjeli ni čuli nijednog analitičara, univerzitetskog profesora ili eksperta da je progovorio jednu jedinu riječ o pogubnosti i nehumanosti takvog ponižavanja i eksploatisanja radnika, koje je rezultiralo pandemijskim siromaštvom i egzodusom radnika iz ove zemlje. Danas se od dreke i galame ovih “eksperata”, za koje je povećanje radničke mizerije najveći problem u poslijeratnoj BiH, ne može ostati, kazao je Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona.
Razlika u doprinosima između 619 i 1.000 KM će biti subvencionirana putem resornog ministarstva kao dio paketa mjera očuvanja radnih mjesta u FBiH
Mirnes Isaković, predsjednik Saveza samostalnih sindikata ZDK-a, podsjetio je da je odlukom Vlade FBiH za 2024. najniža plata utvrđena u iznosu od 619 KM, te da je Uredbom Vlade o isplati novčane pomoći poslodavcima omogućeno upravo ono što traže danas, čak i povoljnije - da isplaćuju najnižu platu od 619 maraka, a da dodatno isplate do 440 KM mjesečno u vidu pomoći, u potpunosti oslobođene od bilo kakvih obaveza.
- Ali, ni 20 posto radnika u realnom, privatnom sektoru nije dobilo ovu podršku, podsjeća Isaković i dodaje da time u vodu pada priča o visokim nametima kao prepreci za povećanje plata.
- Kako stvari stoje, na kraju će i radnike ubijediti da za njih nije dobro da im se plaho poveća plata, pa će radnici, što bi bio prvi primjer u svijetu, protestovati da se smanji ova “sramno visoka” najniža plata. Danas svi poslodavci tvrde da su oduvijek bili za najnižu neto platu od 1.000 KM. Prema njihovim reakcijama, vidimo da su to govorili samo zato što su bili ubijeđeni da od toga neće biti ništa. Fiskalni zakoni u proceduri su skoro deceniju. Da su ovoliku energiju i trud uložili da se ti zakoni usvoje, danas bi stope poreza i doprinosa bile bitno drugačije, naglasio je Mujkanović.
Oporezivanje kapitala
Podsjetio je da su “ti mrski nameti o kojima svi govore zapravo doprinosi iz kojih se finansiraju penzije, zdravstvene usluge, socijalna zaštita, dječiji doplaci, naknade porodiljama, uvezivanje staža, ali i sve druge javne funkcije i javna infrastruktura bez koje nema nijednog biznisa”.
- Kako smo mogli zaključiti, pristali bi poslodavci i na 1.300 KM neto, ali da to ne bude više od 900 KM bruto. Međutim, takve matematike nema nigdje na svijetu, poručio je Mujkanović.
Sindikalci insistiraju da se barem za dvostruko poveća stopa poreza na dobit, da se oporezuju dividende i kapital. Predsjednik Samostalnog sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK-a Đevad Hadžić istakao je kako je ovo samo mali početak ka uređivanju tržišta rada i svih drugih parametara koji trebaju dovesti ovu državu i društvo u bolji život, ali i pravedniji ambijent za poslovanje. Poručio je da “ovu odluku Vlade FBiH treba podržati svaki radnik, svaki građanin, jer je ona put ka stvaranju ambijenta i propisa na kojima sindikat insistira”.
