Mogućnost ruske invazije na Ukrajinu uzbunila je cijeli taj region. Ovakav potez Kremlja također bi imao posljedice koje bi odjeknule daleko izvan zajedničke granice ove dvije države. Stručnjaci strahuju da bi to moglo označiti novu eru neizvjesnosti u istočnoj Europi, poremetiti lance opskrbljivanja i globalnu ekonomiju te donijeti promjenu geopolitičkog uticaja koji će narušiti kredibilitet Zapada.
Ovakva strahovanja još uvijek se mogu izbjeći. Ukrajinska vlada umanjuje neposredne rizike invazije punog razmjera, a dužnosnici sa svih strana bore se da pronađu diplomatsko rješenje situacije za koju administracija američkog predsjednika Joea Bidena upozorava da je veoma blizu rata.
Ako do ruskog upada ipak dođe, nejasno je u kakvom će to biti obliku, a prognoziranje namjera ruskog predsjednika Vladimira Putina poprilično je nezahvalno.
- Svako savremeno ratovanje bilo bi zastrašujuće, ali postoje gradacije užasa - rekao je Najdžel Gauld Dejvis (Nigel Gould-Davies), bivši britanski ambasador u Bjelorusiji koji je sada viši stručni saradnik za Rusiju i Euroaziju u Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).
Učinkovitost odgovora pod vodstvom NATO-a također je ključna u određivanju koliko bi dugotrajni i dalekosežni bili učinci bilo koje invazije, slažu se analitičari. No, svaki ruski potez značio bi test odlučnosti zapadnih zemalja i predstavljao bi niz ekonomskih i sigurnosnih neizvjesnosti.
- Ovo je sigurno najozbiljnija sigurnosna kriza u Europi od 80-ih godina - kazao je Gauld Dejvis.
Svjetonazorska razmimoilaženja
- Rusija i Zapad se duboko razilaze oko svjetonazora i to temeljno neslaganje godinama je bilo gurano pod tepih. Sada je Rusija odlučila da će povećati ulog. To je problem iz stvarnog svijeta koji ima globalne implikacije - dodao je Džejms Niksi (James Nixey), direktor programa Rusija-Eurazija londonskog think tanka Chatham House.
Kako je rasla prijetnja ruskog upada u Ukrajinu tako je rasla i glasnoća retorike Zapada. Američki predsjednik Joe Biden rekao je u utorak za CNN da će bilo kakva ruska invazija imati teške posljedice. Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) rekao je da će njegova zemlja sudjelovati u svakom novom angažmanu NATO-a oko napada, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao da će cijena biti vrlo visoka ako Putin odluči krenuti.
- Razmjer globalne reakcije zavisi od razmjera ruskog uplitanja u Ukrajinu - poručio je Niksi. Dodao je da su mnogi posmatrači oprezno optimistični da će sveopći rat biti izbjegnut, ali i kako je i sam prije griješio, kao i većina ruskih analitičara.
Prve neposredne posljedice izvan Ukrajine osjetile bi se u istočnoevropskim i baltičkim državama koje bi na svojim pragovima zatekle otvoreno ratobornu Rusiju.
- Ukrajina graniči s nekoliko država NATO-a. Bit će velike zabrinutosti da se ne radi samo o nečemu što se događa u blizini, već da bi i njihova sigurnost mogla biti ugrožena - smatra Gauld Dejvis.
Podsjećanje na Hladni rat
Niksi je poručio da ako Rusiji bude dopušteno ili ne bude obeshrabrena da ponovo crta granice, onda će Rusija morati sama izvlačiti pouke iz toga.
Mnogo bi tada zavisilo o odgovoru NATO-a, a zemlje koje bi se mogle naći na liniji fronta brzo bi primijetile povećanu vojnu prisutnost. Čak 8500 američkih vojnika stavljeno je u stanje pojačane pripravnosti zbog mogućeg raspoređivanja u istočnoj Europi, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Pentagona John Kirby. Tri američka dužnosnika također su izjavila za CNN kako bi SAD i saveznici mogli poslati dodatne postrojbe u Rumuniju, Bugarsku i Mađarsku u narednim danima.
Ukrajina nije članica NATO-a i vojni savez vjerojatno neće slati vojnike u tu zemlju, ali nakon eventualnog ruskog upada, velika prisutnost postrojbi NATO-a vjerojatno bi ostala duž istočnoevropskog ruba sve dok Rusija drži ukrajinski teritorij. To bi moglo obnoviti sjećanja na Željeznu zavjesu, barijeru iz doba Hladnog rata koja je dijelila istok od zapada.
- Morat će se uskladiti odgovor duž cijele linije fronta NATO-a koji će djelovati kao sredstvo odvraćanja i oko toga mora postojati cijela strategija ratnih sukoba. U Evropi bi to uveliko promijenilo stvari jer smo bili tako daleko od takvih razmišljanja - rekao je Nil Melvin (Neil) , direktor međunarodnih sigurnosnih studija u Royal United Services Instituteu (RUSI).
Ekonomske posljedice
Ekonomske posljedice invazije su nepoznate, ali postoji nekoliko mogućih negativnih učinaka koji su zabrinuli stručnjake otkako je postalo očigledno nagomilavanje ruskih vojnika u blizini ukrajinske granice. Poremećaj ukrajinske poljoprivredne proizvodnje mogao bi imati izravan uticaj na opskrbu hranom.
Ukrajina je jedan od četiri najveća svjetska izvoznika žitarica - očekuje se da će proizvoditi oko šestinu svjetskog uvoza kukuruza u sljedećih pet godina - tako da je izravan udar na njezinu proizvodnju, a to bi moglo uticati na opskrbu određenim namirnicama.
Više zabrinjava širi potencijalni utjecaj na opskrbu energijom i posljedice oštrih zapadnih sankcija Rusiji koje bi se mogle očekivati nakon upada.
- Ako govorimo o velikom sukobu koji uključuje jednog od najvećih dobavljača energije u svijetu i veliku tranzitnu zemlju za ostatak Europe, onda je jasno da mora biti značajnih uticaja na energetska tržišta - rekao Gauld Dejvis za CNN.
Rusija dobavlja oko 30% prirodnog plina za Evropsku uniju, a zalihe iz te zemlje igraju ključnu ulogu u proizvodnji električne energije i grijanju domova u centralnoj i istočnoj Evropi.
Rusija je već optužena za iskorištavanje tog uticaja. Međunarodna energetska agencija objavila je u srijedu da je Rusija dala doprinos nedovoljnoj opskrbi plinom u Evropi smanjenjem svog izvoza, a posljednjih mjeseci izvršila i pritisak opskrbe na Moldaviju.
- Vidjeli smo kako Rusija posljednjih mjeseci iskorištava i pogoršava probleme globalne opskrbe energijom i visokih cijena. Razmišlja li Rusija o cijeni nečeg mnogo ozbiljnijeg od ovoga - pitao je Gauld Dejvis.
Inflacija u troškovima energije već je pogodila milione domova u Evropi - u Britaniji će potrošači ove godine platiti otprilike 790 funti više za grijanje i rasvjetu svojih domova - i sukob u istočnoj Evropi mogao bi izazvati ili produbiti krizu troškova života u više zemalja.
Postoji zabrinutost u Evropi da je Rusija doista spremna nositi se s raskidom s evropskim tržištem, s obzirom na njezin postepeni zaokret u isporuci plina i uglja Kini posljednjih godina.
Melvin smatra da ubrzanje tog pomaka izazvalo bi ogroman potres evropskog gospodarstva jer će morati potražiti nešto drugo. To bi potencijalno moglo zaustaviti planove za postepeno ukidanje nuklearne energije, budu li države prisiljene u žurbi posegnuti za energetskim alternativama.
Bidenova administracija provodi planiranje nepredviđenih situacija kako bi osigurala opskrbu energijom Evrope u slučaju ruske invazije, očekujući nestašicu plina i šok za globalnu privredu - poručili su u utorak visoki dužnosnici američke administracije.
Sankcije
EU u međuvremenu radi na širokom nizu sektorskih i pojedinačnih sankcija u slučaju nastavka ruske agresije, navodi se u priopćenju Evropske komisije koje je uslijedilo nakon virtualnog sastanka s čelnicima SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Francuske, Njemačke, Poljske, EU-a i NATO-a. Biden je za CNN rekao da očekuje značajne ekonomske sankcije.
Analitičari općenito očekuju široki paket sankcija koje bi mogle pogoditi velike ruske banke, naftni i plinski sektor te uvoz tehnologije. Međutim, posljedice bi osjetili Evropa i ostatak svijeta.
- Svaki put kada uvedete sankcije, namećete velike troškove meti sankcija, ali također imate rizik povratne štete po sebe i svoje prijatelje i saveznike - rekao je Nejtan Sejls (Nathan Sales), vršitelj dužnosti podsekretara za civilnu sigurnost, demokratiju i ljudska prava u američkom Stejt Dipartmentu (State Department) za vrijeme Trampove (Trump) administracije.
- I dok se od ruske invazije na Krim 2014. uglavnom oslanjalo na ciljane sankcije ruskim pojedincima i kompanija, još uvijek postoji značajan investicijski odnos između Rusije i Zapada koji bi mogao biti prekinut - smatra Melvin te dodaje da je sada pitanje koliko bi te sankcije daleko išle i koliko bi ruska privreda postala izoliranija.
Stručnjaci su rekli da će se odraz ruskog upada i još važnije, snaga odgovora Zapada, osjetiti širom svijeta. Neki se boje da bi svaki ruski potez koji bi se mogao označiti kao pobjeda mogao ohrabriti druge nacije uključene u granične sporove.
Uticaj Kine
- Kina će pažljivo pratiti lekcije koje može izvući o odlučnosti Zapada - kazao je Gauld Dejvis.
- Tajvanci će izvući pouke iz toga, kao i bilo tko na granici pored izrazito superiornog vođe - složio se Niksi.
Tajvanom i Kinom vladaju različiti režimi još od kraja kineskog građanskog rata prije više od 70 godina, ali Kineska komunistička partija smatra Tajvan dijelom svog teritorija i ne isključuje mogućnost zauzimanja vojnom silom.
Taj kontekst naglašava gledište u nekim krugovima da bi odgovor SAD-a na ukrajinsku krizu mogao diktirati kako će se Ameriku doživljavati u cijelom svijetu tokom cijele jedne generacije.
- Vidjet ćemo negativne učinke godinama, a možda i decenijama ako Rusija orkestrira uspješan potez. To će diktatorima širom svijeta pokazati da je SAD tigar od papira - rekao je Sejls te istaknuo Sjevernu Koreju i Iran kao "odmetničke režime" koji bi mogli pokušati iskoristiti takav ishod. Sejls je dodao da postoji i scenarij u kojem SAD i NATO izlaze iz ove krize s pojačanim kredibilitetom, ako snažan odgovor pokrene rusko povlačenje.
Ako nakon ruskog upada uslijede dugotrajne napetosti, u SAD-u bi se također mogla obnoviti rasprava o ulozi ove zemlje u Evropi.
- Amerikanci sada imaju vrlo oštru političku podjelu između uloge globalnog policajca, koju je zagovarao Biden i drugog tabora koji smatra kako treba poduzimati samo ono što je u interesu SAD-a - pojasnio je Melvin.
Iako su mnoge implikacije ruskog napada na Ukrajinu i dalje daleko od izvjesnih, postoji jedna stvar oko koje se stručnjaci mogu složiti, a to je prema Dejvisovim riječima da u međunarodnoj politici svi uvijek prate šta rade ostali.
