Peter Handke pred novinarima. Četiri dana prije nego što će mu biti uručen Nobel za književnost, javnost najmanje zainteresirana za njegov književni rad. O osudama njegovog izbora za laureata, zbog ideologije koju je podržavao '90-ih godina i negiranja genocida i svih zločina koji su se dešavali za vrijeme politike Slobodana Miloševića, Handke nije želio govoriti, prenosi N1.
"To je jako duga priča i ponovno pričati tu priču ovdje, mislim da nije pravi trenutak", smatra pisac.
Kako odgovoriti na proteste najavljene u Štokholmu, kaže ne zna, ali poručuje da bi se želio sastati s majkama koje su izgubile djecu.
"Imao sam ideju, koja nije realna. Pitao sam prijatelja u Bosni i Hercegovini kako da je realiziram ideju, ali rekao mi je da to nije moguće sada. Rekao sam da se želim da sastati s dvjema usamljenim majkama koje su izgubile djecu u ratu, ne sa organizacijama, već pojedincima, jednom sa srpske i sa muslimanske strane, rekao mi je da to nije moguće. Ali, moj prijedlog ostaje", kaže Handke.
Bez konkretnog odgovora ostalo je i pitanje je li danas spreman prihvatiti činjenicu da je Haški tribunal presudio da je u Srebrenici počinjen genocid i ubijeno više od 8.000 ljudi.
"U zadnji osam, devet sedmica sam dobio puno divnih pisma ljudi koji su čitali književnost. Samo jedno je bilo anonimno i nije došlo iz srca i pisano je na toaletnom papiru. Reći ću vam da više volim anonimno pismo na toaletnom papiru, nego vaša prazna i ignorantska pitanja", poručio je Austrijanac.
Zašto ne prihvatate presude?
"Ne želim odgovarati na takva pitanja", dodao je Handke.
Iako Handke nije želio govoriti o genocidu, govorit će preživjele žrtve. Desetog decembra u Štokholmu na protestima.
"Nobelov komitet, odnosno Švedska akademija ovim što je uradila kanonizirala je autora u čijem djelu negiranje genocida figurira vrlo prominentno, drugim riječima Švedska akademija je kanonizirala negiranje genocida i mi idemo tamo da to kažemo. Idemo tamo da pokažemo da nas neće ušutkati. Naš glas se čuo, naš glas se čuje i naš glas će se čuti i jedina posljedica dodjele Nobelove nagrade Peteru Handkeu, a za to ćemo se mi pobrinuti, bit će trajna diskreditacija Nobelove nagrad", istakao je Emir Suljagić.
Suljagić podržava ideju Udruženja majki enklava Srebrenica i Žepa da u Memorijalnom centru se odredi prostor u kojem će biti podsjetnik na sve negatore genocida i svega što se dogodilo Srebreničanima.
"Stub srama gdje će možda i njegovo ime visiti i ime onih koji su ga odlikovali. Svih zločinaca i svih negatora genocida i svih onih koji opravdavaju i koji ne osuđuju genocid", kazala je Kada Hotić.
Moralno ogorčenje i nezadovoljstvo odlukom Švedske akademije izrazila je i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u svom pismu upućenom Švedskoj akademiji. Izbor Handkea je, navode, sjenka na ugledu cijenjene institucije. Brojni umjetnici, književnici, novinari u našoj zemlji, ali i u svijetu, osudili su izbor Handkea za ovogodišnjeg dobitnika. Ranije su podsjetimo, reagirali i predsjedavajući i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović. Preživjele žrtve poručuju problem nije osoba koja će dobiti Nobela, već što se Švedska akademija nauka nije distancirala od ljudi koji ne priznaju genocid i koji veličaju zločine.
