Što je sve poskupjelo?
Tako, prema podacima Agencija za statistiku BIH, građani izdvajaju 10 posto novca više za brašno i ulje u odnosu na nekoliko mjeseci prije. Za kilogram brašna ranije su izdvajali marku, a danas, prema posljednjim podacima za kilogram izdvajaju 1,1 KM. I za ulje je potrebno izdvojiti nešto više novca, odnosno 2,2 po litru, dok je ranije stajalo 2 KM.
Meso, tačnije junetine bez kosti je, također skuplja u odnosu na rujan, dok se cijene svinjetine i piletine nisu mijenjale, baš kao što se nisu mijenjale cjene mlijeka i sira. Kada je riječ o jajima, ona su prosječno, u rujnu stajala 0,2 KM, dok je mjesec kasnije bilo potrebno izdvojiti 0,3 KM, po komadu.
Cijena graha, u odnosu na početak godine, je skočila za 20 feninga po kilogramu i sada stoji 4,70 KM. U podacima stoji i kako je kilogram mliječne čokolade skuplji za 0,5 KM od početka godine, odnosno na razdoblje od januara do oktobra.
U oktobru je za kilogram čokolade trebalo izdvojiti 16,6 KM dok je u januaru stajala 16,1 KM. Osim hrane zabilježen je ras cijena odjeće i obuće. Tako je, primjerice, za muške kožne cipele u oktobru bilo potrebno izdvojiti dvadesetak maraka više nego ranije, a i teksas dječije hlače, stajale su oko pet maraka više.
I cijene pojedinih proizvoda i usluga su rasle, a jedna od ključnih stvari u kojima je, stoji u podacima, zabilježen rast cjena je i ogrjev. Najmanji prosječan skok imala su drva. Kubni metar ranije je stajao 80,5 KM, a poskupio je za 10 feninga.
Nešto veće poskupljenje imao je mrki ugljen, oko dvije marke po toni dok je lož ulje od početka godine do danas jeftinije za oko 40 feninga po litri.
Kanalizacija, odvoz smeća, električna energija, prema prikazanim podacima su zadržale cijenu od početka godine te u tom segmentu nisu zabilježena poskupljenja. Da su i najmanja poskupljenja itekako primjetna potvrđuju i građani.
- Tiha poskupljenja gotovo svakodnevno vidimo u BiH. Za nabavku istih artikala svaki mjesec moram izdvojiti više novca. Život je iz dana u dan sve teži i teži. Istina, ne spadam u kategoriju s najnižim prihodima, ali se, vjerujte, zamislim svaki put kad idem u kupovinu kako četvoročlane porodice koje imaju primanja od 500 do 600 KM prežive mjesec. Država traži svoje, režije se moraju platiti ili će nas isključiti i onda na kraju što jesti – ništa. U BiH bi bar hrana trebala biti pristupačnija, a neki su došli u situaciji da je i hrana postala luksuz”, objašnjava Marijana iz Mostara.
Teško pratiti rast cijena
Mala poskupljenja od 10 do 20 feninga po artiklu jako je teško pratititi. No, i ta mala tzv. tiha poskupljenja u doba korone su postala itekako primjetna.
Posebno to vide ono koji imaju prosječne ili minimalne prihode pa na svojoj koži osjete što znači ne moći kupiti neke proizvode, kazala nam je u nedavnom razgovoru Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge za zaštitu potrošača “Don”, dodajući da su to i razlozi zbog kojih su se građani najčešće obraćali njihovoj udruzi.
- Jedno od poskupljenja na koje je većina bh. građana reagirala je obuća. Sad čizme ili tenisice, koje su malo kvalitetnije, ne možete kupiti ispod 100 KM, što je skupo uzimajući u obzir da većina bh. građana prima minimalnu ili prosječnu plaću, a veliki dio je ostao i bez posla, što dodatno ugrožava ionalo lišu ekonomsku situaciju, zaključila je Marić u razgovoru.
