Prema podacima koje je radio ovaj Institut sa mladim ljudima iz regiona 2017. godine najčešći razlog odlaska jeste činjenica da mladi ne vide vlastitu bolju budućnost u ovoj zemlji odnosno da ne vide da će ovdje biti bolje.
Istovremeno, skoro 40% mladih bi se vratilo ukoliko bi se stekle mogućnosti da i u svojoj zemlji imaju zadovoljavajući život.
Istraživanje je rađeno na uzorku od 720 mladih ljudi a skoro 80% njih je u trenutku rada na anketi živjelo u svojoj zemlji porijekla, ali je pokrenulo proceduru odlaska u neku drugu evropsku zemlju. Preko 40% mladih želi da ide u Njemačku, dok je nešto malo više od 10% odabralo Austriju za svoje finalno odredište.
Prema statističkim podacima najmanje 2 miliona osoba porijeklom iz BiH živi u inostranstvu, što je 53% ukupnog broja osoba koje žive u BiH. BiH najviše napuštaju građani ove zemlje deficitarnih zanimalja kao što su programeri, inžinjeri i građevinski inžinjeri, doktori i drugo medicinsko sooblje i visokokvalifikovana radna snaga. Brojni doktori, specijalisti, farmaceuti, medicinski tehničari i njegovatelji napuštaju BiH u potrazi za boljim životom. BiH trenutno ima 200 doktora na 100 hiljada stanovnika, što je manje od evropskog prosjeka od 362 doktora.
Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma Globalne konkurentnosti, BiH je svrstana na 131. mjesto od 133 države u kategoriji "odliv mozgova" u 2010. godini i konstantno je među najgorima kada je riječ o ovoj statistici. Od 1995. godine, BiH je napustilo 79% istraživača u području inžinjeringa, 81% magistara i 75 % doktora u oblasti tehničkih nauka, prema podacima UNESCO.
Zanimljivo je da je više od 50% mladih ljudi odabralo samostalnu pripremu za odlazak, dakle bez pomoći "sa strane", odnosno preko rodbine ili poznanika koji su već u inostranstvu. Takav način "spajanja" je biralo malo više od 30% mladih regiona.
U većini slučajeva, sa ovim mladim ljudima idu i njihove porodice. Skoro 60% njih je odgovorilo da se radi o "porodičnom iseljavanju" iz zemlje.
Amela Sačić iz Instituta kaže kako je nezaposlenost nekada bila primarni razlog odlaska mladih, a sada je tek na petom ili šestom mjestu.
“Na pozicijama prije nezaposlenosti kao razlozi za napuštanje zemlje su i prevelika prisutnost korupcije, prevelika zastupljenost etničkih pitanja i ratne retorike, nezadovoljstvo obrazovnim i zdravstvenim sistemom, pa tek onda mladi nedostatak posla navode kao razlog za odlazak”, ističe sagovornica BUKE, naglašavajući kako pitanje odlaska više nije pitanje nezaposlenosti već sveukupnog ambijenta u kojem mladi ljudi u BiH žive.
“Mladi ljudi iz BiH odlaze jer ovdje ne vide budućnost, ne vide perspektivu, ne vide da će im biti bolje. Mladima nedostaje prilika koju žele iskoristiti”, dodaje ona.
Tačnog podatka o broju mladih koji su napustili BiH nema, ali su te brojke, prema podacima brojnih međunarodnih i nevladinih organizacija, sada zasigurno mnogo veće od ovih 150.000 iz pomenutog istraživanja.
Amela Sačić ističe kako BiH nedostaju strateška rješenja. Pojedini pomaci i angažiranost vlasti su primjetni, ali su još uvijek nedovoljni da bi kreirali ambijent u kojem mladi žele živjeti, ali i u koji se, ako su otišli, žele vratiti.
“Ne možemo mladima pružati podršku u rješavanju stambenog pitanja u ovoj godini, a da je neizvjesno šta će se u narednoj dogoditi. Isti princip primjenjuje se u svim sferama u kojima su detektovani ključni problem mladih. I u zapošljavanju i u obrazovanju. Trebaju nam strategije i mjere koje će mladima vratiti vjeru u nadu. Koje će davati naznake da se radi na kreiranju boljeg ambijenta i da mogu vjerovati da postoji bolje sutra. Moramo implementirati zakone i mjere koje imamo, ali i konstantno raditi na novim”, zaključuje sagovornica BUKE.
