U prvom kvartalu 2022. godine na portalu MojPosao.ba objavljeno je više od 3.700 oglasa za posao i preko 8.600 radnih mjesta, a najveći broj oglasa bio je vezan za IT industriju te ugostiteljstvo i turizam gdje se tražio radnik više.
Ako se ovi podaci usporede s istim razdobljem iz 2020. i 2019. godine tržište rada se oporavilo i potražnja za radnicima vratila se na pretpandemijsku razinu, ocijenili su na ovom portalu za posao.
Na tih 8.600 pozicija ove se godine prijavilo više od 100.000 kandidata što također predstavlja rast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu.
Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u Bosni i Hercegovini.
Najveći broj oglasa vezan za IT industriju, u oblasti ugostiteljstva traži se radnik više
Tako je prema podacima s kojima raspolaže Portal najveći broj oglasa za posao vezan za IT industriju, ugostiteljstvo i turizam te zdravstveni sektor.
Dodaju i da je u posljednje vrijeme u oglasima za posao porastao broj onih koji nude opciju rada od kuće, i to ne samo u sjedištu kompanije.
Veliku ekspanziju nakon pandemije, navode na Portalu, doživjela su zanimanja kao što operateri u call centrima jer je porasla potreba građana da što više stvari obavljaju online i putem telefonskih poziva.
– Zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva postala su također tražena i popularna tijekom cijele godine, a ne samo sezonski kao što je to prije bio slučaj – navode.
Također, primjetan je i rast oglasa kad su u pitanju ljudski resursi, kako na asistentskim tako i na rukovodećim položajima u različitim industrijama.
– Potreba za zanatskim poslovima također postoji, ali je u isto vrijeme upravo taj kadar u deficitu jer je smanjen interes onih koji žele da budu zanatlije, kao i zbog odlaska tog kadra u inozemstvo – primjećuju na portalu MojPosao.ba.
Tako je primjerice pozicija IT direktora plaćena s 3.805 maraka, IT arhitekte 3.083, IT menagera 2.609 maraka itd.
Kada su u pitanju pak najlošije plaćeni poslovi u BiH, na prvim mjestima su obućari s 633 marke, šivači 643 marke, čistači 668 maraka i radnici u osiguranju 674 marke.
Slijede ih zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane s prosjekom 713 maraka, građevinarstvu sa 770 i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima s 820 maraka itd.
Podsjetimo da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2022. godine iznosila 1.065 konvertibilnih maraka (KM.)
Najviše prosječne neto plaće u prethodnom kvartalu su bile u financijskoj i djelatnosti osiguranja s 1.629 maraka, proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji s 1.585 maraka i sektoru informacija i komunikacija s 1.529 maraka.
Nezahvalno bi međutim bilo govoriti o razlikama u visini plaće i porediti Bosnu i Hercegovinu s njemačkim sustavom jer standardi nisu isti.
No, ukupno prosječna neto plaća u slučajno odabranim zemljama, primjerice u Srbiji, iznosi 1.524 marke, u Hrvatskoj 1.910 maraka, Rumuniji 1.171 marku i Bugarskoj 2.087 maraka.
