Zemlja četiri mjeseca nakon izbora nema vlast, a podjela zemlje na nacionalnoj osnovi i dalje je prisutna. Evropski izvjestitelj za BiH poručio je kako kompleksan državni sistem i dalje blokira direktan rad na poboljšanju situacije u BiH, i njen dalji napredak ka EU.
"Od 2017. godine BiH bilježi veliko usporavanje, što nas zabrinjava, a znam da i vas zabrinjava. Kada sam 2014. postao stalni izvjestitelj nadao sam se da će država dobiti status kandidata tokom ovog saziva. Usprkos našem zajedničkom trudu u smjeru podrške BiH, taj cilj još nije ostvaren. Četiri mjeseca i pet dan od izbora - vlast još nije uspostavljena i reforme još nisu počele kako smo se tome nadali", poručuje Cristian Dan Preda.
Tokom rasprave još jednom su se mogli čuti pozivi prema vlastima u Bosni i Hercegovini na implementaciju presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić i u slučaju Sejdić i Finci, a koje se odnose na potrebu izmjene postojećeg izbornog zakonodavstva.
"Znamo da se trenutno kao konstitirajući narodi u BiH spominju Bošnjaci, Hrvati i Srbi, međutim potrebno je zaštiti i načela jednakosti svih građana i nediskriminaciju", ističe George Ciamba, ministar za EU integracije Rumunije.
"Izborni zakon se mora promijeniti i to je nešto što je osnova svih početaka reformi itd. Moraju se izbjeći manipulacije s izborima, koje se evidentno događaju, a ovdje se posebno referiran na članove hrvatskog naroda i hrvatski narod koji nema jednaka prava u BiH kada su izbori u pitanju", tvrdi Dubravka Šuica.
Zastupnik Tonino Picula nije podržao izvještaj, jer kako je istakao tokom rasprave, godinama se raspravlja o izvještaju o Bosni i Hercegovini, ali ne o napretku zemlje. Politička stvarnost je, kaže Picula, da napretka uglavnom nema.
"U zadnje vrijeme evidentno je nazadovanje. Riječ je o manjku političkih, gospodarskih i socijalnih reformi što potiče ionako loše međustranačke poteze i blokadu institucija. Parlamentarna dimenzija suradnje s BiH nažalost i dalje ne postoji. Poslijeizborni događaji potvrđuju opravdano pozivanje na poštivanje načela jednakopravnosti, subsidijarnosti i načela federalizma, koji se nalazio u izvještajima iz 2013", kaže Picula.
Komesar za proširenje Johannes Hahn izjavio je kako izvještaj dobro odražava situaciju u zemlji, neriješena pitanja, ali i izazove. Naglasio je kako gotovo svi političari u BiH govore da su za evropsku perspektivu, međutim djelovanje na terenu nedostaje.
"Ovo je početak jedne kritične godine za BiH u kojoj bismo željeli vidjeti napredak prema EU. To ujedno traži ispunjavanje obaveza iz područja izbornog zakona, javne uprave, dobrog upravljanja, vladavine prava, dodatnog usklađivanja sa pravilima i standardima EU. Novoizabrani lideri trebaju sada ispuniti obećano i mi ćemo pažljivo promatrati situaciju na terenu", ističe Hahn.
A stanje na terenu komesar za proširenje EU provjerit će već krajem marta za kada je najavio posjetu BiH, piše N1.
