Organizacija US-Europe Alliance u saradnji s Ujedinjenom makedonskom dijasporom i Savjetodavnim vijećem za BiH organizaovala je u Washingtonu prezentaciju dokumenta o Anglo-američkoj saradnji na Zapadnom Balkanu.
Učesnici su govorili o mogućnostima za američko-britanski angažman koji bi bio povećan na Balkanu, posebno nakon blokade pristupa zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, a jedna od tema bila je i Bosna i Hercegovina.
Zaustavljanjem pregovora za ulazak u EU stvorena je svojevrsna politička kriza na Zapadnom Balkanu, istaknuto je na konferenciji.
„To je zasigurno djelovalo loše na težnje zemalja na Zapadnom Balkanu. Predpostavljam da, ako sjedim u glavnom gradu i član sam kabineta ili na čelu parlamenta, pitanje je onda kome se okrenuti. I dalje se razvijamo kao nacija, i dalje nam treba pomoć. Postigli smo napredak, ali nismo tamo gdje želimo biti ekonomski. To je moja pretpostavka o pitanjima koja nam ti ljudi postavljaju. Nadam se da će se okrenuti zemljama kao što su Amerika, Velika Britanija i drugim zemljama koje imaju takvu zabrinutost za evropsku sigurnost“, kazao je Richard Kraemer iz US-Europe Alliancea.
Reuf Bajrović iz US-Europe Alliancea kazao je da, nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu ući u EU dok se ona ne reformiše, je postalo jasno da postoji vakuum koji će vjerovatno popuniti Rusi ili Kinezi koji su zainteresovani za šest zemalja Zapadnog Balkana koje još nisu članice EU.
„Logično je bilo da mi, s obzirom na odnose u Washingtonu i činjenicu da je Velika Britanija izašla iz EU, odlučili smo da predložimo zajedno sa ljudima koji su u mogućnosti da se time i pozabave ozbiljnije, da se SAD i Velika Britanija zajedno počnu ponašati kao neki blok na Balkanu tako što će više pažnje posvetiti ekonomskim pitanjima, ulaganjima u infrastrukturu koja bi na neki način bilo takmičenje s kineskim investicijama koje su vrlo nejasne zato što ne znamo šta se to Kinezima daje zauzvrat i koje su garancije. Druga stvar je ta što su Amerika i Velika Britanija jako zainteresovane da zemlje Zapadnog Balkana ostanu stabilne članice NATO pakta“, kazao je Reuf Bajrović.
Kraemer je kazao da bi se moglo dati više novca onim zemljama Zapadnog Balkana koje imaju NATO težnje i nastoje unaprijediti svoje vojske.
„Mislim da bi trebao biti veći angažman na nivou vojnika i oficira, bilo kroz zajedničke vježbe ili povećane mogućosti da oficir sa Zapadnog Balkana dođu u SAD. Postoji mogućnost i da imamo više pomorskih luka, naprimjer u Kotoru, koje omogućavaju pristup NATO brodovima“, istakao je on.
Bajrović je istakao da je također važno BiH pomoći direktno u smislu vojnog budžeta, jer BiH ima zamrznut vojni budžet od 2012. godine i potrebno je uložiti određenu količinu novca da se ta mala sredstva koja se ulažu u Oružane snage BiH i da se povećaju direktna ulaganja u vojni budžet po uzoru na Egipat ili Izrael što Kongres SAD-a radi u niz slučajeva.
Kraemer je dodao kako postoji i energetska dimenzija.
„To nije samo mogućnost ulaganja i pronalaska javnih partnerstava koja Zapadnom Balkanu omogućavaju ulaganja, posebno u pogledu prirodnog pina, već i o načinu na koji SAD i Velika Brtanija, možda i EU da se ne osjeti zapostavljeno, mogu početi identificirati mogućnosti modernizacije energetskih sistema na Zapadnom Balkanu kako bi izbjegli zagađenje zraka i poremećaje koji iz toga proizlaze, a kakve smo mogli vidjeti protekle zime“, istakao je Kraemer.
Kada je riječ o BiH, jedno od ključnih pitanja je pitanje sigurnosti.
„Tu je ANP, tu je problem MAP-a, koji treba biti riješen, ali ne vidim kako će na Zapadnom Balkanu istinske sigurnosti bez sigurne Bosne, Bosne ujedinjenije nego što je to sada slučaj, jer postoje podjele unutar zemlje iz svih razloga koje razumijemo, ali podjele su tu. I možemo prepoznati da bez nekog oporavka i neke mogućnosti za saradnju, uvijek će biti prilika da naši transatlanski protivnici poput Rusije dijele ljude i sprječavaju Bosnu da prepozna svoje mjesto tamo gdje bi to trebalo biti, u evropskoj zajednici“, zaključio je Kraemer.
